Europa je u prvoj polovici 19. stoljeća bila
prilično ružno mjesto za život, ako, naravno, izuzmemo mali broj
zemljoposjednika, industrijalaca, plemstva. Feudalni sustav u većem
dijelu starog kontinenta bio je na svom vrhuncu, industrijska revolucija
već je uzimala maha te se iz Engleske širila prema Francuskoj,
Njemačkoj i ostalim zemljama. Revolucija u proizvodnji nagnala je
ogroman broj seljaka bezemljaša da se zapute u gradove u potrazi u
poslom, gdje su za minimalne nadnice od zore do mraka u nezamislivim
uvjetima radili u rudnicima i tvornicama. Dok su siromašni proleteri
skapavali od gladi, buržoazija je fino punila kesu i bogatila se pa zato
je posve jasno da se sredinom 19. stoljeća pojavila nova
političko - filozofsko - ekonomska struja koja je zazivala promjenu u tom omjeru snaga.
Francuska
revolucija pedesetak godina prije pokazala je da kad se siromašna većina
ujedini može se mnogo toga postići, no vrlo brzo ta je revolucija
pojela svoju djecu i sve je krenulo po starom. Sve brojniji radnici u
19. stoljeću počeli su se organizirati i tražiti svoja prava, a važnu
ulogu u usmjeravanju njihovih zahtjeva imao je glavni junak ovaj filma,
Karl Marx, kao i njegov "sidekick" Friedrich Engles. Iako se ova
njemačko-francusko-belgijska koprodukcija zove "Mladi Karl Marx" komotno
je mogla ponijeti naziv "Mladi Karl i Friedrich" jer oba sukreatora
"Komunističkog manifesta", knjižice koja je promijenila svijet i
promišljanje ovdje imaju jednaku ulogu.
Priča
ovog filma koji je u distribuciju krenuo godinu dana uoči obljetnice
200. rođendana ovog njemačkog filozofa, političkog teoretičara,
ekonomista, sociologa, novinara i utemeljitelja socijalizma odnosno
komunizma započinje početkom 40-ih godina 19. stoljeća od Marxovog upoznavanja s Engelsom. I dok je Marx potjecao iz nekakve srednje klase,
Engelsova je pozadina bila bitno drukčija, njegov otac bio je bogati
industrijalac s tvornicama u Njemačkoj i Engleskoj. U ovom filmu
angažiranog filmaša podrijetlom s Haitija Raoula Pecka {ove godine
nominiran za Oscara za dokumentarac "I am not your Negro"} prate se
njihovi mladi dani i putešestvije od Pariza do Londona i Bruxellesa pa
sve do izdavanja famoznog komunističkog manifesta 1848. godine.
Znakovito je da je samo nekoliko mjeseci nakon izlaska manifesta Europu
poharala do tada najveća radnička revolucija u kojoj su se obespravljeni
radnici pobunili praktički istovremeno u svim kraljevstvima i carstvima
i po prvi puta su se uspjeli izboriti za kakva - takva prava. Za
europske prilike ovaj je film imao stvarno jako lijep budžet (9,5
milijuna eura), a to se i vidi u svakom kadru. Uspio je Peck krasno
stvoriti ugađaj prljave zapadne Europe iz polovice 19. stoljeća, tu mu se stvarno mora skinuti kapu.
Iako
je tema ovog filma definitivno bolja od njegove same realizacije, Mladi
Karl Marx film je svakako vrijedan gledanja, posebno za one koje zanima
politika i povijest. Svi znamo da se komunizam koji su Marx i Engels
zamišljali na koncu pokazao kao potpuna utopija i da su njihove ideje i
ciljeve Lenjin, Staljin i ostali luđaci {da ne spominjem Mao Ce Tunga
ili Pola Pota} potpuno iskrivili i pretvorili komunizam u jedan od
najvećih užasa u povijesti. No, i danas po nekim pametnim i naprednim
zemljama kao što su skandinavske vidimo da se može uzeti ono najbolje i
od komunizma i od kapitalizma i to lijepo uklopiti u državu blagostanja u
kojoj je velika većina stanovništva zadovoljna. S druge strane vidimo i
brojne promašene države {u koju bi definitivno svrstao i Hrvatsku},
koje kao da su od obje te političko-ekonomske doktrine preuzele samo ono
najgore.
Nema sumnje da je ovo jedan
od onih angažiranih filmova i da je sam Peck tipični ljevičarski filmaš u
stilu puno poznatijeg kolege Michaela Moorea. Očita namjera je ovim filmom
bila pokazati da je ideja komunizma i nekakve preteče radničkog
samoupravljanja u tom kontekstu imala smisla, a povijest će pokazati
hoće li komunizam u nekom svom obliku dobiti još koju priliku.
Primjedbe
Objavi komentar