Steven Spielberg donosi nam priču iz zlatnog vremena novina, vremena kad su novine doista i bile nešto što je mijenjalo svijet, prkosile moćnicima, a po pitanju hrabrosti Washington Post iz razdoblja dok mu je glavni urednik bio legendarni Ben Bradlee bio je predvodnik u borbi za slobodu medija. I glavni junaci jednog od najboljih novinarskih filmova svih vremena "Svi predsjednikovi ljudi", Bob Woodward i Carl Bernstein (izvrsni Robert Redford i Dustin Hoffman) u kojem se govori o razotkrivanju afere Watergate bili su reporteri Washington Posta, a u Spilbergovom filmu riječ je o slučaju s kojim se Post i proslavio i iz ne pretjerano utjecajnih lokalnih novina postao jedna od najvažnijih svjetskih tiskovina koja je utjecala na javno mijenje u Americi, ali i u svijetu desetljećima.
Početkom 1971. godine New York Times dokopao se tajnih dokumenata američkog ministarstva obrane u kojima se nalazila detaljno opisana povijest američke upletenosti u vijetnamski rat sve od 1945. pa do 1967. godine. U ovim opsežnim dokumentima od više desetaka tisuća stranica jasno se vidjelo kako je američka vlada godinama lagala svojim građanima oko upletenosti u ovaj krvavi rat u kojem je poginulo na desetke tisuće američkih vojnika. Iako su ti dokumenti imali oznaku državne tajne, bivši analitičar pri ministarstvu obrane Dan Ellsberg ih je kopirao i poslao novinaru New York Times. Times je zapravo bio prva tiskovina koja je počela objavljivati priče nastale na ovoj dokumentaciji, a odmah nakon prvog dana stigla im je sudska prijetnja ministarstva pravosuđa, koje im je prijetilo tužbama zbog objavljivanja državnih tajni. Times se nakon dva dana povukao iz priče, no istih dokumenata ubrzo su se dočepali i reporteri Posta.
I tu dolazimo do glavnih aktera ove priče, glavnog urednika Bradleeja te vlasnice novina Kay Graham i njihovih dvojbi objaviti te dokumente ili ne. Situacija je tim opasnija i neizvjesnija jer je vlasnica Posta tvrtku upravo u to vrijeme stavila na burzu i u slučaju da ih sudovi proglase krivima za odavanje državnih tajni prijetilo je ne samo gašenje i propast novina, već i zatvorska kazna za urednika i vlasnike. Dvojba objaviti nešto za što su bili uvjereni da bi javnost morala znati, a što bi prvenstveno iz straha od opasne Nixonove administracije moglo nositi ozbiljne posljedice i dovesti ih u probleme, glavna je drama ovog filma. I dok su Bradlee i uredništvo čvrsti u uvjerenjima da ti povjerljivi dokumenti moraju izaći van, Graham kao vlasnica je pod velikim utjecajem ne samo pravne službe, već i upravnog odbora, kojeg čine isključivo muškarci koji smatraju da njoj kao ženi tu zapravo i nije mjesto, a konačna odluka isključivo je njena. Što će odlučiti ova žena iz visokog društva koja je novine u naslijeđe dobila od oca pa muža i koja radije vrijeme provodi na banketima s uglednicima iz visokog društva, moglo bi biti presudno ne samo za budućnost novina, već i za budućnost ovog besmislenog rata.
O Spielbergu može misliti tko što hoće, no on je definitivno jedan od najvažnijih američkih filmaša svih vremena. Spielberga bih stavio odmah uz bok Hitchcocku (znam da je on Britanac, no najvažnije filmove ipak je stvarao u Hollywoodu) ili Johnu Fordu. Spielberg je jedan od ljudi koji je zapravo i revolucionarizirao film i jedan je od najzaslužnijih za dolazak ere blockbustera, no ne smije se zaboraviti da je isti taj Spielberg uz brojne akcijske spektakle snimio i niz važnih i pametnih filmova (Schindlerova lista, Spašavanje vojnika Ryana, Carstvo sunca, Boja purpura... samo neki od tih naslova koji mi padaju na prvu), a daleko od toga nisu ni Novine. Nepotrebno je govoriti o Spielbergovom geniju za režiju i načinu na koji on stvara dramu i napetost, a ako se ne varam ovo je ujedno i prvi film u kojem je angažirao vjerojatno najbolju glumicu svih vremena Meryl Streep. Meryl kao Meryl odradila je još jednu fantastičnu ulogu (žena ima 20 nominacija za Oscara i čak 31 za Zlatni globus, više nego ijedan glumac, a ova joj je uloga donijela i 21. nominaciju) i savršeno je prikazala Kay Graham, ženu suočenu s odlukom koja bi mogla imati nesagledive posljedice ne samo po nju i njeno poslovno carstvo, već i na njenu obitelj kojoj želi novine ostaviti u naslijeđe.
Sumnjam da bi itko bolje ovu ulogu odigrao od Meryl, a jednako dobar posao odradio je i Tom Hanks kao Bradlee. Ma cijeli glumački ansambl je fantastičan i izvrsno je odradio posao i stavio bih ovaj film odmah uz bok Spotlightu, filmu koji ipak smatram Svim predsjednikovim ljudima 21. stoljeća. No, isto tako mi se čini da je upravo u Spotlightu i najveći problem Novina. Prije dvije godine Spotlight je potpuno zasluženo osvojio Oscara za najbolji film i nekako imam dojam da bi bilo previše da dva filma slične tematike u tako kratkom vremenu budu u krugu za najprestižniju filmsku nagradu. Unatoč tome, Novine su imale šest nominacija za Zlatni globus (najbolji film, režija, scenarij, glavna muška i ženska uloga, glazba, no nijednu nije potvrdio), nominirane su i za dva Oscara (Meryl i najbolji film), a u svakom slučaju riječ je o jednom od onih važnih filmova za koje sam uvjeren da će biti po ukusu zahtjevnije i zrelije publike.
Primjedbe
Objavi komentar