Krajem 20-ih
godina prošlog stoljeća Ameriku je pogodila najveća financijska kriza koju je
svijet vidio. Nakon sunovrata cijena dionica na Wall Streetu praktički se
na neko vrijeme urušio cijeli zapadni ekonomski sustav i tek je dobri Franklin
D. Roosevelt sa svojim New Dealom uspio kroz koju godinu spasiti stvar. Ono što
je izgledalo kao da bi moglo dovesti do propasti kapitalizma moralo je izazvati
erekciju kod Staljina i ostalih komunističkih drugova iz Sovjetskog saveza,
koji su svim silama pokušali naukovanje Marxa i Engelsa proširiti po cijelom
svijetu. Drug Staljin pozivao je sve da se iz dekadentne Amerike koja je
osuđena na propast dosele u SSSR i uživaju u blagodatima socijalizma. Da
situacija bude strašnija, pozivu krvnika odazvao se velik broj ljudi te je u
pokrajini Kareliji, području koje su između I i II svjetskog rata svojatali i
Sovjeti i Finci napravljeno naselje Hopea - socijalistička utopija u koju su se
smjestili brojni finski, švedski, norveški i danski povratnici iz Amerike.
Ovi ljudi koje je financijska kriza ostavila bez posla i gladne, povjerovali u
Staljinove priče - komunizam je za neke izgledao kao priča iz bajke, radnički
raj i društvo jednakih, bez kapitalističkih eksploatatora i što su već sve
Marx i Engels nabajali u svojim manifestima. No, kao što znamo, gadno su se
prevarili.
Jussi Ketola
nije bio jedan od onih koji su povjerovali u socijalističku propagandu. On se s
obitelji iz SAD-a vratio u Finsku, koju je napustio desetak godina ranije, no
vrlo je brzo požalio što je to napravio. Tijekom jedne noći 1930. godine
skupina finskih nacionalista ga je misleći da je on sovjetski špijun nasilno
odvukla iz doma te ga je planirala ubiti. Jussi se uspio spasiti bijegom preko
granice u Sovjetski savez, no ni tamo se pretjerano nije usrećio. Tamo su ga
proglasili američkim špijunom te je poslan u Hopeu sa zadatkom da drugove iz
partije izvještava o "neprijateljskim aktivnostima" ili što su već
sovjetski špijuni morali raditi. Iako je Jussijev jedini san bio povratak kući,
ubrzo je shvatio da bi to mogla biti nemoguća misija te je osuđen na ostanak u
Sovjetskom Savezu, državi koja je iz čistog hira poubijala na milijune svojih
stanovnika, dok njegova obitelj nije ni znala da je svo to vrijeme živ.
Najtužnije od svega je što je ovaj film nastao po istinitoj priči i što je ovo naselje, koje je drug Staljin, jasno, uništio tijekom svojih čistki te je desetak tisuća jadnika koji su se dobrovoljno iz Amerike doselili u SSSR završili poubijani ili u Sibiru. Film je snimljen prema romanu Antti Tuurija, koji je opisao tužne sudbine ljudi koji su stradali, a i naš Jussi je očito bio stvarna osoba. Oni koji vole ovakve istinite i potresne priče s ovim filmom ne bi smjeli promašiti, a da je riječ o doista iznimnom djelu najbolje potvrđuje činjenica da je Ikitie zaslužio čak 13 nominacija u izboru za najbolji film godine. Autor ovog filma je čovjek po imenu Antti-Jussi Annila, koji je i sam sudjelovao u izradi scenarija, a dok je uloga Jussija pripala možda i najpoznatijem finskom glumcu Tommiju Korpeli, glavnu žensku ulogu odigrala je poznata danska glumica Sidse Babett Knudsen.
Primjedbe
Objavi komentar