Robert Altman jedan je od onih velikih i važnih američkih filmaša koji nikada nisu dočekali da ih se nagradi Oscarom. Unatoč tome što je nominiran bio čak sedam puta, što za najboljeg redatelja ili za najbolji film, Altman nije uspio osvojiti niti jedan zlatni kipić (onaj zakašnjeli počasni ne računam), a čovjek je snimio niz izvrsnih filmova i bio je jedna od najvažnijih figura ere "Novog Hollywooda". Oduvijek ga se smatralo otpadnikom u svijetu filma jer je ondje ušao bez klasične izobrazbe te se godinama probijao snimajući reklamne filmove i radeći na televiziji da bi konačno u četrdesetim godinama života dobio pravu priliku. Ta se prilika ukazala kad mu je u ruke dopao scenarij za MASH, satiričnu ratnu dramu s kojom je postigao ne samo velik komercijalni uspjeh, već je osvojio i Zlatnu palmu u Cannesu. Već njegov sljedeći film, McCabe i gospođa Miller (u nas prilično glupo prevedeno kao Kockar i bludnica) pokazao je kakva je njegova filmska estetika. Sa svojim istovremeno naturalističkim, ali i pomalo poetskim i umjetničkim stilom, Altman se razlikovao od većine suvremenika, a mnogi ga i danas smatraju jednim od najutjecajnijijh američkih filmaša ikada.
S McCabe i gđom Miller Altman je uletio u područje westerna, no to definitivno nije klasični western kakav se snimao samo desetljeće ranije. Sam je Altman za svoj film rekao da je on više "anti-western" nego klasični western pošto se u njemu ignorira većina načela klasičnog westerna, a ujedno je kroz njega pokušao Altman poslati i poneku subverzivnu poruku. Scenarij za film napisao je po romanu McCabe Edmunda Naughtona, a Warren Beatty odlučio je prihvatiti ulogu McCabea čim je pogledao Altmanov MASH. McCabe je kockar koji 1902. godine stiže u novooformljeni gradić po imenu Presbyterian Church u državi Washington. Njegova ideja je ondje pokrenuti bordel, što uskoro i učini, a ubrzo se odluči udružiti s Constance Miller (Julie Christie), iskusnom prostitutkom koja također stiže u gradić te ona odlučuje uzeti investiciju pod svoje. Posao u početku cvijeta, njihov bordel omiljeno je okupljalište rudara i željezničkih radnika, no kako posao raste, tako ga i neki drugi požele preoteti od McCabea.
Veliki bonus ovom filmu je i odličan soundtrack Leonarda Cohena. Ili bolje rečeno tri pjesme koje je ovaj slavni Kanađanin skladao za McCabea i gđu Miller te su te tri pjesme jedina zvučna kulisa koja se provlači kroz čitav film. Film je izazvao prilične kontroverze jer se u originalu trebao zvati "The Presbyterian Church Wager". No, kad su vodeći oci iz prave prezbiterijanske crkve čuli da se imenom njihove kongregacije planira nazvati film o kurvama i kockarima, odmah su urgirali kod producenata da se ime filma promijeni. Unatoč Altmanovom protivljenju Warner Borthers su pristali jer im baš i nije bilo do svađe s crkvenjacima, a Altman je prilično uzrujao i ljubitelje klasičnog westerna sa završnom scenom revolveraškog obračuna - koji to zapravo i nije. Tako se Altmanova revolveraška scena ne odvija točno u podne po suncu nasred ulice već u rano jutro u metar i pol dubokom snijegu.
Primjedbe
Objavi komentar