Iz Nizozemske
nam stiže još jedan jako dobar film čija je radnja smještena u razdoblje II
svjetskog rata, a film Jorama Lürsena ujedno je i nizozemski kandidat za Oscara
za najbolji strani film. I ranijih godina Nizozemci su imali nekoliko jako
dobrih ili čak izvrsnih filmova smještenih u isto razdoblje (Oorlogswinter, Zwartboek, Riphagen
pa i stariji Soldaat van Oranje), a taj je niz nastavljen i sa "Bankarom
pokreta otpora". Kao što je vjerojatno dobro poznato svima onima koji
barem mrvicu poznaju povijest, Nizozemska je bila jedna od mnogih europskih zemalja koju su nacisti
okupirali. Već u svibnju 1940. Nijemci su zagospodarili Nizozemskom, koja im je
bila i strateški iznimno važna jer su potom preko nje i Belgije prodrli u
Francusku zaobišavši famoznu Maginot liniju, no Nizozemska im je bila važna jer
je to oduvijek bila bogata zemlja iz koje su imali štošta za pokrasti.
A kao što je
poznato, krađa i otimačina upravo su bili i jedni od glavnih motiva nacista,
koji su tvrdili da se kapitalistička demokracija pokazala neuspješnom i
nespremnom odgovoriti na probleme i da su oni tu kako bi rješavali te probleme.
No, upravo se preko kapitalističkog, odnosno bankarskog sustava, vidimo u
ovom filmu, podrivala nacistička vlast u Nizozemskoj jer je glavni junak ovog
filma snimljenog po istinitim događajima i stvarnim ljudima, čovjek po imenu
Wally van Hall. Wally je dolazio iz tradicionalno bogate i ugledne obitelji, a
početak rata on je dočekao kao ne pretjerano uspješni i ugledni bankar i
burzovni mešetar. Odmah nakon što su nacisti okupirali Nizozemsku, osnovan je
fond iz kojeg su se financijski pomagale obitelji nizozemskih pomoraca koji se
više nisu mogli vratiti na okupirani teritorij, a Wally je ubrzo došao na ideju
da bi putem tog fonda mogao financirati pokret otpora.
U cijelu
operaciju je uključio i svog brata Gijsa, daleko poznatijeg i uspješnijeg
bankara, ali i poslijeratnog gradonačelnika Amsterdama, a uspjeli su
dogovoriti da im nizozemska vlada u londonskom izbjeglištvu jamči za sva
financiranja. Počeli su oni tako izdavati državne obveznice i prodavati ih kako
bi osigurali novac za pokret otpora i trajalo je sve to praktički tijekom
cijelog ratnog razdoblja, a pred sam kraj rata odlučili su izvesti i poseban
pothvat - opljačkati nizozemsku narodnu banku. Naravno da nisu braća u banku
upala s revolverima, već su osmislili iznimno suptilnu tehniku kako se dokopati
potrebnih 50 milijuna guldena, a naravno da sve to nije moglo proći lagano. Jer
Nijemci i nizozemski kolaboracionisti predvođeni "nizozemskim
hitlerom" Rostom van Torringenom znali su da postoji netko tko osigurava
novac za pokret otpora, koji im je radio znatnu štetu, no nikako im nisu
uspijevali ući u trag. I u ovom filmu jako dobro vidimo kolika je bila važnost
svih tih europskih pokreta otpora, koji su Nijemcima stvarali ozbiljne probleme
na okupiranim teritorijima i zbog toga dobar dio svojih snaga nacisti i nisu
mogli poslati na frontove, čime bi se zasigurno produžio rat.
Imao je
"Bankier van het Verzet" velikog uspjeha u nizozemskim kinima,
poslije čega ga je otkupio i Netflix, a riječ je o raskošnoj i kvalitetnoj
produkciji s jako dobrom glumačkom ekipom. I obično su filmovi smješteni u
razdoblje II svjetskog rata sadržaj na koji se prilično lako zakačim i koji u
pravilu bude i više nego kvalitetan i zanimljiv, što i ne čudi, pošto je to
razdoblje koje i danas skriva pregršt zanimljivih i herojskih priča. Priča o
braći Van Hall i nizozemskom pokretu otpora definitino je jedna od takvih, a
obojica danas u svojoj domovini imaju status narodnih heroja i ljudi zaslužnih
za slobodu, ljudi koji su mogli biti konformisti pa i za vrijeme vladavine
nacista uživati u lagodnom životu i privilegijama koje im je nudio njihov
posao, no oni su odlučili riskirati svoje i živote svojih obitelji kako bi se
oduprili daleko moćnijem neprijatelju.
Primjedbe
Objavi komentar