Ang Lee
publici je vjerojatno najpoznatiji po fantaziji "Tigar i zmaj", koja
je uz Oscara za najbolji film izvan engleskog govornog područja dobila nagrade
i za najbolju fotografiju, originalnu filmsku glazbu i produkcijski dizajn, no
ništa manje briljantan nije ni njegov drugi kineski film, špijunski povijesni
triler nabijen erotikom i smješten u Kinu za vrijeme japanske okupacije koji je
u nas preveden kao "Požuda, oprez". I ovaj je film osvojio pregršt
nagrada, bio nominiran i za Zlatni globus i za BAFTa-u za najbolji film izvan
engleskog govornog područja, osvojio čak osam nagrada u izboru za najbolji
kineski film godine i donio prvom Azijatu koji je osvojio Oscara za režiju (ima
Lee dva zlatna kipića za režiju, za "The Brokeback Mountain" i
"Pi") i Zlatnog lava u Veneciji. Scenarij za "Se, jie" kako
se ovaj film naziva u originalu nastao je po istoimenom književnom predlošku
jedne od najpoznatijih modernih kineskih književnica Eileen Chang iz 1979.
godine.
Priča ovog
filma smještena je u razdoblje između 1938. i 1942. godine u Hong Kong i
Šangaj, a bilo je to razdoblje kad je Kinom vladao Japan preko marionetske
vlade Wang Jingweia. Priča prati skupinu studenata iz Hong Konga koji se odluče
uključiti u pokret otpora i odluče izvesti atentat na visokorangiranog
dužnosnika marionetske vlade Yeea (Tony Leung, vjerojatno ga znaju oni kojima
su poznati filmovi još jednog legendarnog kineskog filmaša Wong-kar Waija).
Kako je do njega prilično teško doći, skupina studenata se odluči infiltrirati
u njegovo društvo preko mlade i lijepe studentice Mak Tai Tai (Wei Tang), čiji
je zadatak zavesti kolaboracionista. No, uskoro će se između ovo dvoje ljudi
razviti i strastvena veza, a prilično eksplicitan način na koji je Lee odlučio
prikazati njihov odnos, donio je filmu brojne probleme.
U Kini je
tako film prikazan u cenzuriranoj verziji, a glumica Wei Tang je zbog
nastupanja u tako eksplicitnom filmu doslovno izbačena iz kineske filmske
industrije i zabranjeno joj je tri godine snimanje filmova (zanimljivo je
kako njen partner iz tih scena Tony Leung nije imao nekih problema). Lee je sam
istaknuo kako je odlučio tih nekoliko eksplicitnih seksi-scena snimiti jer
ih je smatrao ključnim za film i za razvoj priče. Taj odnos između
discipliniranog sadista, ubojice i manijaka, koji postaje potpuno opsjednut
mladom ljepoticom te postaje nepažljiv zapravo je i okosnica ovog visoko
stiliziranog filma, u kojem se priča gradi sporo i u kojem je Ang Lee još jednom
pokazao svoj redateljski genij.
Kao jedan od
uzora pri nastanku ovog filma Lee je naveo podjednako kontroverzni klasik,
Bertolluccijev "Posljednji tango u Parizu" u kojem također puno
stariji Brando zavodi mlađahnu Mariu Schneider. Zato i ne čudi da je Lee svog
glavnog glumca tjerao da proučava Brandovu glumu u tom filmu te njegov mr. Yee
ima jako puno sličnosti s Brandovim Paulom. Tako da Mak Tai Tai koja sprema
zamku Yeeu i sama upada u svojevrsnu zamku jer ne može odoljeti njegovom
dijaboličnom šarmu. Iako je ona u ovoj nastranoj i bolesnoj vezi potpuno
potčinjena, ona kao da postaje ovisna o svom mučitelju i čovjeku
kojeg planira ubiti. Jasno da je Lee senzacionalno uspio dočarati život u
Kini za vrijeme japanske okupacije te da su i scenografija i fotografija
vrhunski i u svakom slučaju "Požuda, oprez" jedan je od vrhunaca ovog
majstora filma rodom s Tajvana.
Primjedbe
Objavi komentar