Otkako su se
pojavili na televiziji, kvizovi i slične igre znanja vrlo brzo su postali
iznimno gledani. Jasno da su to vlasnici i direktori televizijskih mreža znali
iskoristiti pa je tako u drugoj polovici 50-ih godina najgledanija emisija na
svijetu bio NBC-jev kviz "Twenty-One" odnosno 21. Počeo je ovaj kviz
s emitiranjem 1956. godine, a u njemu bi snage odmjeravala dva natjecatelja.
Obično bi to bili pobjednik prošlotjednog izdanja i izazivač, koje bi
smjestili u zvučno izolirane kabine i oni bi odande odgovarali na pitanja.
Pobjednik bi bio onaj koji bi prvi stigao do 21 boda, a veliki skandal je
izbio kad je otkriveno da je ovaj kviz bio namješten i da su praktički svi
ti tipovi za koje je publika mislila da su genijalci najobičnije varalice.
Ovom pričom
odlučio se pozabaviti legendarni Robert Redford, kojem je film "Quiz
Show" bio četvrto redateljsko ostvarenje, a snimljen je ovaj film prema
memoarima nekadašnjeg savjetnika američkih predsjednika Kennedyja i Johnsona,
Richarda Goodwina. On je u drugoj polovici pedesetih bio istražitelj za
američki kongres, a posebno ga je zaintrigirao slučaj kviza
"Twenty-One", kojeg je odlučio istražiti nakon što je saznao da je
potencijalnu namještaljku već istraživao sud, no rezultati te istrage bili su
zapečaćeni. Paralelno s njegovom istragom, u kvizu se pojavio novi šampion,
mladi sveučilišni profesor iz ugledne njujorške obitelji Charles Van Doren
(Ralph Fiennes), koji je upravo uspio pobijediti do jučer nepobjedivog Židova
iz Brooklyna Herba Stampela (John Torturro). I doista, Van Dorenova pobjeda
bila je najobičnija namještaljka pošto je Stampel morao pogrešno odgovoriti na
posljednje, prilično banalno pitanje, a ta činjenica toliko ga je povrijedila
da je odlučio o svemu progovoriti. Pred Goodwinom (tada iznimno popularni
glumac Rob Morrow kojeg se sjećamo iz legendarne serije "Život na
sjeveru" koji se u međuvremenu pomalo izgubio) je sada vrlo težak zadatak
istjerati sve na vidjelo iako je svjestan da će time uništiti mnoge živote.
Riječ je o
iznimno zanimljivom, uzbudljivom filmu koji funkcionira kao pravi triler i
ističe se jako dobrim glumačkim izvedbama. Bio je kviz nominiran i za četiri
Oscara (najbolji film, režija, scenarij te Paul Scofield koji je odglumio oca
od Van Dorena za najbolju sporednu ulogu), no niti jednu nominaciju nije uspio
potvrditi. Unatoč tome što je velika većina kritičara ovom filmu dala iznimno
visoke ocjene i istaknula ga kao jedan od najboljih filmova godine,
"Kviz" je prilično podbacio u kinima te nije uspio nadoknaditi
uloženih 30 milijuna dolara. Bez obzira na to, ovaj je film do danas uspio
dostići kultni status i film je to koji na perfektan način prikazuje ljudsku
prirodu i kako su i oni za koje smo uvjereni da su moralni i časni zapravo
spremni prilično jeftino prodati svoj ugled. Kad je u pitanju Van Doren, kod
njega čak i nije bio presudan novac kojeg je uprihodio putem kviza, već se na
taj način ponajviše želio dokazati svom ocu, slavnom pjesniku i profesoru Marku
Van Dorenu, čovjeku koji je bio prava moralna vertikala. No, jednom kad je
osjetio slavu i obožavanje od ljudi, Van Doren mlađi na to se navukao i
povratka više nije bilo. Iako je bio jako dobro svjestan da je to što radi
pogrešno i nemoralno, Van Doren jednostavno se nije uspio oduprijeti, zbog čega
je i njegov pad bio još jači i bolniji.
Primjedbe
Objavi komentar