Sacha Baron Cohen već godinama je poznat kao
možda i najveći majstor prerušavanja današnjice. Još od Ali G-ja, Borata i
Brüne preko niza likova u "Who is America?", Cohen se prerušavajući i
glumeći potpunog idiota vrhunski zajebava i ismijava ljudsku glupost, a i u
ovoj mini-seriji snimljenoj za Netflix u francuskoj produkciji i (uglavnom) na
engleskom jeziku, opet on ne može bez prerušavanja. No, ovaj puta, možda i prvi
puta u karijeri to prerušavanje nije u svrhu zafrkancije i možda i prvi puta u
karijeri Cohen je dobio zadatak odigrati jednu ozbiljnu ulogu. Cohen je ovaj
puta dobio zadatak utjeloviti svog prezimenjaka Elija Cohena, špijuna koji je
početkom 60-ih počeo raditi za izraelsku tajnu službu Mossad i uspio se
infiltrirati u visoko sirijsko društvo te je godinama bio jedan od ključnih
informatora za svoju zemlju.
Razdoblje od osnutka Izraela proteklo je u
znaku konstantnih obračuna sa susjednim arapskim zemljama u kojima je Izrael
izvojevao pobjede protiv daleko većih i mnogoljudnijih zemalja. I pedesete su
protekle u stalnim ratnim napetostima, koje su eskalirale 1967. sa Šestodnevnim
ratom u kojem je Izrael potukao Siriju, Jordan, Egipat i Irak te je proširio
svoj teritorij. Baš uoči tog rata Cohen je dobio zadatak infilitriranja u
Siriju i zadobivanja povjerenja tamošnjih visokih dužnosnika, a pod lažnim
identitetom trgovca Kamela Amina Thaabeta on je u tome doista i uspio.
Nažalost, posljednjih godina je već česta praksa da u uvodnim sekvencama
krećemo od kraja priče i odmah u prvim minutama saznajemo kako će ovaj špijun
završiti da bismo se potom vratili na početak priče.
Cohen je inače rođen u Egiptu u cionističkoj
obitelji, a zahvaljujući tome što je izgledao kao Arapin, on je, između ostalog, uspio dobiti
ovako delikatan zadatak. Iako ga u početku upoznajemo kao naizgled smotanog
činovnika, on će vrlo brzo postati snalažljivi špijun. Želeći dokazati odanost domovini i vjerujući da se na taj način bori za svoju zemlju,
Cohen je pristao na ovaj posao i ostavivši svoju obitelj, on je godinama pod
lažnim identitetom živio na neprijateljskom teritoriju. Svo to vrijeme on je
Izrael napajao ključnim informacijama iz susjedne Sirije, a uspio je za to
vrijeme zadobiti povjerenje brojnih ključnih ljudi iz tamošnje vlade i vojske.
I unatoč tome što je Cohenova životna priča i više nego zanimljiva i što je
ovaj špijun zaista imao životnu priču koja je samo čekala da se prenese na
film, nažalost ovo što smo na kraju dobili baš i nije u rangu s tom
izvanserijskom pričom.
Nije "Špijun" ni izbliza jedna od
onih serija snimljenih na vrhunskoj produkcijskoj razini i na trenutke je sve
to izvedeno pomalo diletantski. Još jednom se pokazalo problematično to
inzistiranje na dijalozima na engleskom jeziku, koji većini glumaca nije
primarni jezik, a i onima kojima jest očito se natjeralo da pričaju sa snažnim
arapsko - izraelskim naglaskom tako da je to često izgledalo prilično
groteskno. I sam Sacha Baron Cohen je dosta groteskan i cijelo vrijeme sam
nekako podsvjesno očekivao da će se početi zajebavati i uopće mi nije sjeo u
ulozi svog prezimenjaka, bez obzira što je nominiran za Zlatni globus za
najboljeg glumca u mini seriji. Autorski ovu mini-seriju potpisuje Izraelac
Gideon Raff, čovjek koji se prvenstveno proslavio serijom "Prisoners of
War" po kojoj je kasnije u Americi snimljen i više nego uspješni
"Homeland", no dosta toga u izvedbenom smislu ovaj puta mi nije
štimalo. I to je zbilja velika šteta jer "Špijun" je u nekim drugim
okolnostima mogao biti top serija.
Primjedbe
Objavi komentar