Kroz antologijsku seriju koja se zapravo sastoji od pet filmova trajanja od jednog do dva sata, poznati britanski filmaš Steve McQueen (Hunger, Shame, 12 godina ropstva) donosi nam fascinantan uvid u živod karipske zajednice (West Indies) u Velikoj Britaniji tijekom 60-ih i 70-ih godina prošlog stoljeća. Ova je tema McQueenu iznimno bliska pošto je i sam dio karipske zajednice i rođen je u Londonu 1969. godine od roditelja koji su podrijetlom iz Grenade i Trinidada. Iako su svih ovih pet filmova zapravo priče o sustavnom rasizmu u Velikoj Britaniji u tom razdoblju s kojim se McQueen susreo i na vlastitoj koži pošto je bačen u razred za nazadnu djecu, nije "Small Axe" jedna od onih pamfletskih serija.
Sastoji se "Small Axe" od pet nepovezanih i potpuno različitih, ne samo tematski, već i stilski napravljenih priča, o životu crnaca u Engleskoj u to vrijeme, ali ispričanih kroz osobne, intimne drame u kojima su obuhvaćeni gotovo svi segmenti života. Posljednja, peta epizoda "Education" djeluje mi nekako i najintimnije i najosobnije pošto je i McQueen, baš poput glavnog lika, završio u školi za nazadne učenike, a nitko se nije potrudio ni shvatiti da je on disleksičan. Po kratkom postupku klinac iz ove epizode će kao problematični i potkapacitirani učenik biti poslan u školu za one s posebnim potrebama. U jednoj epizodi tako pratimo sudbinu mladog crnca koji je odlučio postati policajac, a time je ne samo na sebe navukao prijezir vlastite zajednice, već je vrlo brzo shvatio kako i ljudi njegove boje kože i nisu dobrodošli u policiji.
U jednoj epizodi imamo priču o problematičnom mladiću koji je nakon potucanja po popravnim domovima i udomiteljskim obiteljima upao u loše društvo i završio u zatvoru da bi kasnije postao ugledni pisac. Ipak, najbolje i najupečatljivije su mi bile prve dvije epizode, "Mangrove" o istoimenom restoranu u Zapadnom Londonu i suđenju skupini crnih aktivista te "Lovers Rock" o tajnom kućnom reggae partyju i romansi dvoje mladih koji će se ondje upoznati. Svi ovi filmovi ili su motivirani stvarnim događajima ili su biografske priče o ljudima i događajima, a u njima na kompleksan i dubinski način McQueen pokušava što je preciznije moguće prikazati kako je izgledao život Karibljana u Londonu u tom vremenu.
Kao što je poznato, sve te danas samostalne državice u Karibima nekoć su bile dio britanskog imperija, a nakon II svjetskog rata, Velika Britanija je zbog velikih gubitaka stanovnika u ratu, otvoreno pozvala ljude iz svojih kolonija da se naseljavaju na Otoku. Svi stanovnici kolonija dobili su 1948. godine britansko državljanstvo i mnogi oni su zaista odlučili doseliti u Englesku, nadajući se da će pronaći ondje bolji život i imati veće životne šanse. Baš kako kaže jedan od likova u seriji, došli smo u Veliku Britaniju s velikim snovima, no vrlo brzo smo shvatili da smo prevareni i da je sustav ondje posložen za bijelce, a mi smo zapravo višak. Vrlo brzo ti su ljudi shvatili da taj poziv zapravo i nije bio iskren, već su im oni uglavnom trebali kao jeftina radna snaga, a kad su se počeli mijenjati uvjeti na tržištu rada i kada su krenule ekonomske krize, pojavile su se političke opcije koje su tim ljudima jasno i glasno poručile da bi najbolje bile da se vrate odakle su došli.
Odlično ova serija prikazuje getoizaciju karipske zajednice u tim desetljećima u životu u Engleskoj, ali ne prikazuju se ti ljudi isključivo kao žrtve, već ćemo vidjeti kako se neki od njih i nisu pokušavali prilagoditi. Izbjegao je McQueen pretjerano didaktiziranje i silovanje povijesnim činjenicama i okolnostima, već kroz ovih nekoliko osobnih priča, vrlo brzo i vrlo lako postaje jasno kakav je bio život za te ljude. Jedna od najvećih vrijednost ovog antologijskoj serijala je nevjerojatna autentičnost i zbilja izvanredan prikaz vremena, no ništa manje od McQueena i nisam očekivao. S ovih pet filmova McQueen je potvrdio da je jedan od najboljih režisera današnjice, autor nevjerojatne poetike koji s takvom lakoćom uspijeva uhvatiti duh vremena i na podjednako jednostavan, a istovremeno dubok način iznosi ove emotivne, potresne i humanističke priče.
Primjedbe
Objavi komentar