Kad već nisu Amerikanci, snimanja biografskog filma o poznatom mađarsko - američkom redatelju Michaelu Curtizu uhvatili su se Mađari. Točnije, izvjesni Tamas Yvan Topolanszky kojem je "Curtiz" bio i prvi dugometražni igrani film koji je snimio. I ta debitantska nesigurnost kao da se pomalo osjeti jer iako je očito da je Topolanszky imao viziju snimiti film koji će i stilski i tehnički izgledati kao da je snimljen u razdoblju kada je Curtiz snimao "Casablancu", nekako mi je sve to djelovalo čudno, uštogljeno, sterilno, umjetno. I to je zapravo velika šteta jer je sama ideja ovog biografskog filma bila izvrsna. Radnja filma zbiva se na prijelazu iz 1941. na 1942. godinu, odmah nakon američkog ulaska u II svjetski rat i u razdoblju kada je Curtiz snimao svoj najpoznatiji film, "Casablancu".
Baš kao i cijela vojska filmaša poput Langa, Wildera, Premingera i ostalih koji su u dvadesetim i tridesetima u Hollywood stigli iz Europe (ponajviše Njemačke), takva je bila i Curtizova sudbina. Ovaj slavni filmaš se kao Mano Kaminer rodio u Budimpešti 1886. godine, a nakon što je krenuo u rodnoj Mađarskoj, preko Njemačke je već sredinom dvadesetih stigao u Hollywood. I vrlo brzo se Kaminer koji je promijenio ime u Curtiz etablirao kao jedan glavnih studijskih redatelja u Warner Brosu, a u petnaestak godina snimio je gotovo 50 filmova. No, Amerika je nakon napada na Pearl Harbor ušla u rat, a s obzirom da je Curtizova Mađarska bila na strani nacista, mnogi su ga u Hollywoodu počeli drukčije gledati. Vidjet ćemo ovdje da je ta mađarska kolonija u Hollywoodu zapravo bila dosta velika, a u prvom planu ovog filma je Curtizova borba da spasi umjetničku viziju "Casablance" dok se istovremeno bori i s privatnim demonima iz prošlosti jer će se na snimanju pojaviti i njegova kćer koju je još kao dijete ostavio kad se zaputio u Hollywood.
I dok se ne samo vlasnici studija, već i vojska i američka vlada pokušavaju miješati u filmski proces i žele utjecati na Curtiza da od "Casablance" snimi propagandni film s kojim će utjecati na američku javnost da popupre rat, on ima posve drukčiju viziju. Ne želi snimiti propagandne uratke, već je uvjeren da će s pričom koju će snimiti i koju smo na koncu vjerojatno svi gledali, dovoljno utjecati na svijest Amerikanaca puno bolje nego da napravi ono što se od njega zahtjeva. I radnja cijelog filma odvija se u filmskim studijima, snimljen je "Curtiz" u crno - bijeloj tehnici, a u prvom planu su upravo redateljeve unutarnje borbe, problemi, strahovi i nesigurnosti. S obzirom na sve, naravno da sam ostao prilično razočaran kako je to pomalo traljavo sve izvedeno jer je premisa ovog biografskog filma na prvu puno više obećavala od onoga što je na kraju isporučeno.
Primjedbe
Objavi komentar