John Carpenter jedan je od onih posebnih, originalnih filmaša koji je na film prvenstveno gledao kao na dobru zabavu. Njegovi filmovi oduvijek su mi bili svojevrsni Guilty Pleasure, posebno filmovi iz njegove rane faze odnosno iz sedamdesetih i početka osamdesetih kada su posebno do izražaja dolazili njegova jednostavnost, zaigranost, pravo dječaštvo koje se ocrtavalo praktički u svim tim filmovima. Za razliku od svojih suvremenika poput Martina Scorsesea, Stevena Spielberga ili Georgea Lucasa, Carpenter nikada nije uspio dostići ni približan umjetnički, a kamoli komercijalan status, no praktički svi njegovi filmovi danas imaju kultni status. Carpentera pak mnogi kasniji filmaši ističu kao jednog od utjecajnijih filmaša, a u brojnim filmovima snimanim od devedesetih pa naovamo mogu se iščitati reference na njegove razne filmove.
Upravo je "Bijeg iz New Yorka" bio jedan od njegovih rijetkih komercijalno uspješnih filmova, a ovu akcijsku SF distopiju snimio je nakon dva horor uspjeha - "Halloween" i "The Fog". Prvi scenarij za ovaj film napisao je još 1976. godine, no niti jedan studio nije ga prihvatio jer su priču smatrali previše nasilnom, strašnom i čudnom. Tek nakon uspjeha s prethodnim filmovima, odobreno mu je snimanje ovog filma, a iako su mu producenti za gavnu ulogu Snakea Plisskena pokušali nametnuti Charlesa Bronsona i Tommy Lee Jonesa, on se odlučio za tada mladog i nepoznatog Kurta Russella, koji će kasnije glumiti u brojnim njegovim filmovima. Priča je ovdje načelno prilično infantilna i osnovna premisa ne razlikuje se puno od mnogih akcijskih distopija kakve su se snimale prije, a posebno kasnije. No, stil i izvedba kojim je Carpenter snimio film koji podjednako djeluje i kao zafrkancija na račun sličnih pulpovskih eksploatacija, kao što je ujedno i nešto skuplji B film s relativno poznatom glumačkom postavu.
"Escape from New York" je, kao što mu i samo ime kaže, pomalo eskapistička, nepretenciozna, dinamična i brza akcijska distopija u kojoj ne nedostaje standardnog Carpenterovog cinizma, crnog humora i sarkazma. Osnovna premisa ovdje je zapravo urnebesna i priča nas vodi petnaestak godina u budućnost. U Ameriku u kojoj je stopa kriminala porasla 400 posto zbog čega su zatvorski kapaciteti postali premali. Zato je vlada cijeli Manhattan odlučila pretvoriti u ogroman zatvor opasan zidom visokim 15 metara uzduž cijelog otoka, miniranim mostovima, dok rijekama i zaljevima patroliraju helikopteri, a naravno da su svi koji ondje završe osuđeni na doživonu robiju. Tijekom leta na mirovni summit, avion s američkim predsjednikom otet će komunistička gerila, a upravo će predsjednik jedini preživjeti rušenje aviona na Manhattan. Naravno da će za predsjednikom (Donald Pleasance) u potragu krenuti i policajci i kriminalci, nadajući se da će predsjednik biti dobra roba za zamjenu, a policijski upravitelj Hauk (Lee Van Cleef) će za taj delikatni zadatak angažirati nekadašnjeg komandosa Snakea Plisskena. Snake je ionako trebao završiti na Manhattanu jer je upravo osuđen zbog pljačke federalnih rezervi, a ako uspije spasiti predsjednika u roku 22 sata, obećano mu je pomilovanje.
I luda avantura u Carpenterovoj viziji postapokaliptičnog svijeta (koja pomalo podsjeća na svijet iz kasnijih nastavaka Millerovog "Pobješnjelog Maxa") može početi. Iako na prvu može djelovati da "Bijeg iz New Yorka" nema nikakvu umjetničku vrijednost i da je to isključivo film za jeftinu zabavu, da se tu iščitati i Carpenterov cinizam i suptilna kritika stvarne političke korupcije te pohlepe koja kao da je zapljusnula Ameriku i svijet početkom osamdesetih. Također, Snake Plissken je gotovo pa tipični junak iz klasičnog američkog westerna i nekog od filmova jednog od najvećih Carpenterovih uzora, Howarda Hawksa. Kao i u ostalim Carpenterovim filmovima, ne gubi se tu puno vremena na objašnjavanje i mudrovanje i akcija kreće praktički od početka. I ovdje do izražaja dolazi Carpenterova ekonomičnost, a bio je ovo još jedan od njegovih filmova u kojima je sam skladao i izveo prepoznatljivu sintisajzersku glazbu koja se također ističe po minimalizmu i prepoznatljivoj temi.
Primjedbe
Objavi komentar