Povijesnu dramu Talijana Gilla Pontecorva moglo bi se opisati kao jednim od prvih pokušaja realizma u ratnom filmu. I to kakvog pokušaja jer "Bitka za Alžir", film snimljen u talijansko - alžirskoj koprodukciji apsolutno je remek-djelo, film koji je i danas podjednako relevantan i koji na što je moguće objektivniji način pokušava prikazati događaje uoči konačnog osamostaljenja ove zemlje na sjeveru Afrike pedesetih godina prošlog stoljeća. I danas se "La battaglia di Algeri" smatra jednim od najutjecajnijih političkih filmova u povijesti i Pontecorvo u njemu sjajno uspjeva prikazati kako su izgledale ključne borbe za samostalnost zemlje. Film je to koji i danas djeluje šokantno, potresno, kao hladna, gotovo pa dokumentaristička ratna drama kroz koju spoznajemo kako je izgledao taj prljavi rat bez imalo milosti.
Gledajući ovaj film neizbježno je pitanje što je to terorizam jer vidjet ćemo ovdje da se alžirski revolucionari i borci za samostalnost zemlje služe metodama koje kolonijalni vlastodršci Francuzi smatraju terorističkim. I u modernom smislu te riječi, ono što rade gerilski borci FLN-a odnosno Nacionalnog fronta za oslobođenje Alžira uistinu je terorizam. Postavljaju oni bombe u europskom dijelu grada, nasumično pucaju po francuskim žandarima pa i civilima, no podjednako okrutan i svirep je i odgovor francuskih vlasti. Glavna priča ovdje prati mladog revolucionara Alija La Pointea u razdoblju od 1954. do 1957. godine i regrupiranju FLN-a te organiziranju akcija protiv Francuza. Kad krenu ozbiljni teroristički napadi u Casbahu, naravno da će Francuska u Alžir poslati specijalne postrojbe da se pobrinu za sigurnosnu situaciju i pokušaju što prije zaustaviti otpor. No, naravno da neće to ići tako lako.
Kako bi došli do zapovjednika revolucionarne organizacije, Francuzi će ubrzo organizirati racije, nasumično će krenuti s uhićivanjem ljudi, torturama zarobljenika, a kako će njihov stisak biti sve čvršći, među lokalnim stanovništvom javljat će se sve veći i veći bijes i otpor. Pratimo tu i konflikte unutar same revolucionarne organizacije te kako postoje oni koji su za nenasilni otpor, ali većina je ipak za oružane gerilske metode. S vremenom, okrutnost Francuza i brutalan odgovor na svaki pokušaj domaćih izazvat će sve veći otpor među domicilnim stanovništvom i jednom kada pokret postane masovan, povratka više neće biti. I danas se "Bitka za Alžir" smatra filmom koji možda na najbolji način prikazuje urbano gerilsko ratovanje i bez imalo uljepšavanja Pontecorvo pokazuje sve te užasavajuće metode kojima su se Alžirci služili da bi ishodili neovisnost.
Od žena koje su koristili za postavljanje bomba na strateškim lokacijama poput francuskih kafića i aerodroma izazivajući potpuni kaos i strah među europskim stanovništva i djece koja iz blizine s leđa pucaju u vojnike pa sve do podjednako okrutnih francuskih vojnika koji koriste najstrašnije oblike torture. Dobio je Pontecorvo za ovaj film Zlatnog lava u Veneciji, a "The Battle of Algiers" je osim nominacije za najbolji strani film, dogurao do nominacija za najbolju režiju i originalni scenarij. Intencijski je Pontecorvo odlučio film snimiti u crno - bijeloj tehnici eksperimentirajući raznim tehnikama da bi dobio dojam kao da je riječ o televizijskoj reportaži za zapadnu publiku.
Kako bi dodatno dobio nau uvjerljivosti i autentičnosti, Pontecorvo je angažirao isključivo lokalce koji prethodno nisu imali nikakvog doticaja s glumom, a jedini profesionalac je bio francuski glumac Jean Martin koji je utjelovio zapovjednika Mathieua. No, i on je bio isključivo kazališni glumac čije lice nije bilo poznato široj publici. Za razliku od brojnih filmova koji su obrađivali slične teme i borbe za slobodu i nezavisnost raznih naroda, Pontecorvo je uspio izbjeći upadanje u zamku romantiziranja i gloricirianja tih pokreta. On je na nevjerojatno hladan, dokumentaristički način prikazao svu okrutnost tog rata i brutalnost metoda koje su koristili i Alžirci i Francuzi. Iako je od snimanja "Bitke za Alžir" prošlo već više od pola stoljeća, i dalje je to iznimno relevantan, važan i vrijedan film koji djeluje uvjerljivije, stvarnije i točnije od mnogih filmova koji obrađuju sličnu tematiku, a snimaju se danas.
Primjedbe
Objavi komentar