Kraj 19. stoljeća bilo je doba velikih otkrića, vrtoglave godine nevjerojatnog tehnološkog napretka. Bilo je to i vrijeme kada su klasični istraživači i pustolovi otkrili gotovo sve što se već moglo otkriti, zagazili gotovo u svaki kutak svijeta i malo je ostalo toga na raspolaganju onima i dalje željnim slave. Dakako, bili su tu i dalje južni i sjeverni pol na koje još nitko nije zakoračio 1897. godine kada se odvija radnja ove pustolovne drame snimljene prema istinitim događaju i stvarnim ljudima. Iz današnje perspektive pothvat koji je zamislio švedski inženjer, fizičar, pustolov i čovjek nemirnog duha Salomon August Andree djeluje potpuno suludo, a još luđe je zasigurno izgledao na izmaku 19. stoljeća.
Slavni švedski filmaš Jan Troell (nominiran za Oscara za legendarnu "Untvardarnu" i za scenarij i režiju) odlučio je ispričati ovu nevjerojatnu priču, a naravno da je glavnu ulogu utjelovio najpoznatji švedski glumac svih vremena, Max von Sydow. U ovoj epskoj pustolovnoj drami pratimo tako pokušaj Andreea i dvojice podjednako ludih zanesenjaka koji su odlučili prvi stići na sjeverni pol i to balonom. Bio je on uvjeren da će uspjeti balonom prijeći preko najsjevernije točke kugle zemaljske, a njegova misija naišla je na euforičnu podršku u Švedskoj pošto je ta skandinavska zemlja ozbiljno zaustajala u arktičko - antarktičkoj utrci za Norvežanima, Amerikancima i pustolovima iz konkurentnih zemalja.
Sjajno je prikazao Troell cijelo to okruženje i povijesno razdoblje, potpunu euforiju i ludilo koje je vladalo po pitanju te utrke (pustimo južnjacima Afriku, mi Nordijci ćemo na sjever!, kaže u jednom trenutku Andree), a kada se situacija počne rasplitati onako kako putnici iz balona nisu očekivali, pretvorit će se to u pravu borbu za opstanak i preživljavanje. Podjednako koliko je "The Flight of the Eagle" klasična epska, pustolovna drama, film je to koji propitkuje i motivaciju čovjeka koji je na takvu misiju praktički u startu osuđenu na propast, poveo još dva mlada čovjeka. Je li on bio slavožedni manipulator koji je krenuo na ovaj ludi put iako je unaprijed znao da je nešto takvo nemoguće izvesti, no jednom kada je objavio da se upušta u to, zbog časti i ega nije mogao odustati iako je u sebi osjećao da je to smrtna osuda.
Dosta toga ovdje je, jasno, fikcionalizirano, a snimljen je "Orlov let" prema istoimenom književnom bestseleru iz 1967. Pera Olofa Sundmana. Priča je to o ljudskom duhu i porivu, potrebi da se ide u nepoznato pa makar to i značilo smrtnu opasnost, a Troell je, baš kao i u svojim najpoznatijim filmovima, ranije spomenutoj "Utvandrarni" odnosno "Emigrantima" i nastavku "The New Land", uspio sjajno prikazati koliko je čovjek zapravo malen i neznatan u odnosu na veličinu svijeta i ono što ponekad pokušava. Priča je tu jako dobro ispripovijedana, realistično, a Von Sydow je u Veneciji osvojio nagradu za najboljeg glumca dok je film bio nominiran za Oscara za najbolji izvan engleskog govornog područja.
Primjedbe
Objavi komentar