Proganjanje žena koje su iz raznih razloga proglasili vješticama, bio je stoljećima omiljeni hobi brojnih religijskih fundamentalista diljem Europe. Jednim takvim slučajem koji se zaista dogodio u 17. stoljeću u Norveškoj, pozabavio se legendarni danski režiser Carl Theodor Dreyer. Kako je ovaj film snimljen za vrijeme nacističke okupacije Danske, na "Day of Wrath" može se gledati i kao na subverziju i alegoriju na tadašnju situaciju i potpunu bespomoćnost s kojom su se Danci susreli u to doba. Dreyer i njegovi suradnici film su snimili prema drami Anne Pedersdotter norveškog pisca Hansa Wierssa - Jensena iz 1909. godine, a priču su prebacili u Dansku 1623. godine.
Doduše, u to doba Danska i Norveška bile su jedna kraljevina, a iako je potpuno očito da je "Day of Wrath" arhaičan i da Dreyer korijene vuče još iz nijemog filma, sjajno je ovaj redatelj kojeg brojni poznavatelji filma svrstavaju među najveće u povijesti prikazao društvene okolnosti tog doba, represiju i paranoju koja je vladala na sam spomen vještica i vještičarenja. Vrlo lako tada se završavalo na lomači, a svatko tko se valjda tada želio riješiti žene, ljubavnice ili punice, samo ju je trebao optužiti da je vještica i velika je vjerojatnost da mu više nije stvarala probleme.
U središtu priče je Anne, mlada žena udana za poštovanog, ali puno starijeg svećenika. Njena majka je bila optužena da je vještica, no svećenik ju je zaštitio kako bi uzeo Anne za ženu, no ova djevojka će se zaljubiti u svog posinka odnosno u svećenikovog sina iz prvog braka. Ljubav će biti obostrana, a naravno da ta veza neće moći dugo ostati skrivena i jednom kada se za nju sazna, blago je reći da će izazvati sablazan u konzervativnoj i fundamentalistički nastrojenoj zajednici. Djeluje "Day of Wrath" začuđujuće realistično za to doba, a tempo je dosta spor te je na taj način Dreyer želio omogućiti likovima da se uspiju razviti i da gledatelj uspije dobiti dinamiku odnosa među njima.
I prije nego što Anne bude optužena da je vještica, u nevjerojatno šokantnoj sceni spaljivanja vidjet ćemo na koji su se način Danci borili s tim "problemom". Bavi se ovaj film lažnim moralom i licemjerjem u društvu koje je vladalo u to doba jer kad se Anne suoči s optužbama da je vještica i da je začarala svog ljubavnika, lako je za pretpostaviti da baš i neće biti puno onih koji su na njenoj strani. Zanimljivo je da je "Day of Wrath" bio prvi film koji je Dreyer režirao nakon horora "Vampyr" kojeg je 1932. snimio u Njemačkoj, a odmah nakon što je završio ovu povijesnu dramu, prebjegao je u neutralnu Švedsku. Ovim filmom ujedno je izgradio stil koji će obilježiti i njegove kasnije zvučne filmove, a to su dugi kadrovi, polagani tempo, strpljiva izgradnja priče i monokromatska fotografija.
Primjedbe
Objavi komentar