Povodom 500. godišnjice osvajanja astečke prijestolnice Tenochtitlana, u meksičko - španjolskoj koprodukciji snimljena je mini serija u čijem je središtu pažnje čovjek koji je doveo do pada civilizacije indijanaca koji su nastanjivali područje današnje srednje Amerike. Naravno, riječ je o slavnom konkvistadoru Hernanu Cortesu, nižem španjolskom plemiću i pustolovu koji se još kao mladić zaputio prema novom svijetu, a 1519. godine izabran je za vođu ekspedicije koja je s današnje Kube krenula u istraživanje područja za koje je kasnije utvrđeno da je američki kontinent.
U središtu pažnje ove osmodijelne serije je Cortesovo osvajanje Tenochtitlana, velebnog grada na čijim će ruševinama kasnije izrasti današnja meksička prijestolnica, no autori ove povijesne serije odlučili su se poigravati naracijski tako da stalno krećemo iz jednog razdoblja u drugo. Svaka epizoda tako i nosi naziv pojedinog lika pa sva ta događanja u prvim godinama 16. stoljeća pratimo iz perspektiva više likova. Neki od njih su indijanci poput Moctezume, vladara tada najjačeg plemena Azteca odnosno Mexica po kojima je i najveća srednjoamerička država dobila ime il Marine, mlade indijanke iz plemena Nahua koju je povijest zapamtila ka La Malinche odnosno kao Cortesovu prevoditeljicu, kasnije i ljubavnicu.
Najjači aduti "Hernana" su zaista iznimni produkcijski uvjeti te prvoklasno dočaravanje vremena i prostora u kojem se radnja odvija. Vrijeme konkvistadorskih osvajanja Latinske Amerike prikazano je na iznenađujuće dobar naćin, nema tu bijelaca obojenih kremom za cipele koji glume indijance i pričaju na nekom pidgeon španjolskom, već oni govore ili majanskim ili astečkim jezikom. Nudi ova serija i prlično dobar uvid u to kako je funkcioniralo astečko carstvo i kako je uopće bilo moguće da nekoliko stotina došljaka praktički uništi cijelu civilizaciju u relativno kratkom roku. Naravno da je ovo ipak igrana serija pa je zasigurno puno toga tu dramatizirano, ali u produkcijskom segmentu ovoj seriji se ne može apsolutno ništa prigovoriti. Jedan od pluseva je i što su autori pokušali stvoriti kompleksne likove i što nije tu ništa prikazano crno i bijelo te vidimo kako ta indijanska plemena nisu bila jedinstvena.
Bili su to zapravo savezi koji su međusobno ratovali konstantno jedni protiv drugih i borili se za prevlast pa tako kada su stigli Europljani, nije im bilo tako teško izmanipulirati ih jedne protiv drugih. Najveći problem kod "Hernana" i razlog zašto ipak nije zaslužio i nešto višu ocjenu skriva se u dva razloga. Prvi je što stalni skokovi kroz vrijeme, paralelne radnje i flešebkovi djeluju na trenutke zbunjujuće, čak pomalo kaotično. Drugi je što nakon nekog vremena postaje jasno da je priča tu nepotrebno razvučena na osam epizoda iako bi to možda puno bolje funkcioniralo u četiri, maksimalno šest zgusnutijih nastavaka. Na trenutke se ovo počelo razvodnjavati, pretvarati gotovo u najpoznatiji meksički proizvod - telenovelu, sapunicu.
Primjedbe
Objavi komentar