Čak šest godina nakon prethodnog filma odnosno "Mature", vjerojatno najpoznatiji, a i najbolji rumunjski filmaš svih vremena Cristian Mungiu (4 mjeseca, 3 tjedna i 2 dana, Priče iz zlatnih vremena, Iza brda) konačno je snimio nešto novo. Obradu tema iz rumunjske prošlosti odnosno vremena komunističke diktature završio je očito još u prvom desetljeću 21. stoljeća, a "R.M.N." je još jedna upečatljiva drama čija se radnja odvija u sadašnjosti. Snimio je Mungiu film čiji je naziv rumunjski akronim za nešto što se naziva nuklearna magnetska rezonanca, a to je fizički fenomen u kojem jezgra u jakoj konstantni magnetskog polja uznemirava slabo oscilirajuće magnetno polje, što god to značilo.
Naravno da je taj naziv zapravo simbolika i parabola na stvarnost jer u svoje rodno mjesto odnosno jezgru nakon naprasnog prekida radnog odnosa u Njemačkoj vratit će se Matthias (Marin Grigore). Nakon što mu je neki kolega u klaonici u kojoj je radio rekao da je cigić, Matthias ga je instantno nokautirao i zaputio se kući, u multikulturalno selo u rumunjskoj Transilvaniji. Mjesto je to u kojem ima podjednako Rumunja i Mađara, ima ondje nešto i Nijemaca (kao što je i Matthiasova obitelj), a cigana su se, ističe tijekom filma jedan od likova, konačno uspjeli riješiti. I prava je to balkanska zabit, omeđena brdima, a kako se radnja odvija negdje uoči zime, situacija je tim turobnija.
Mjesto je to koje se susreće s identičnim problemima kao i gotovo sva slična mjesta u tom dijelu svijeta. Mnogi su odselili na zapad, uglavnom u Njemačku u potragu za poslom, a oni koji su ostali baš i nisu prevrući za rad u jedinom većem poduzeću u mjestu, pekarnici čija je vlasnica lokalna Mađarica. Ne žele oni raditi za minimalac, ugodnije im je tu i tamo nešto odraditi na crno, dobivati socijalnu pomoć, dječje doplatke i što se već dobija, a situacija će se dodatno zakomplicirati kada u mjesto dođu radnici iz Šri Lanke. Kako nitko od lokalaca ne želi raditi, vlasnica će odlučiti uvesti radnu snagu iz Azije, a ondje se gotovo istovremeno naselio i Francuz kojeg Europska unija plaća da u tim divljinama broji medvjede.
I sve to miriše na kaos jer vrlo brzo velika većina domicilnog stanovništva pobunit će se protiv stranih radnika koji im otimaju poslove, a stigli su ondje kako bi silovali njihove žene, srušili njihove crkve i izgradili džamije. Situaciju će tu Mungiu na kraju dotjerati potpuno do apsurda, gotovo kao njegov sunarodnjak Radu Jude u završnom činu svog "Bad Luck Banging or Loony Porn" i razotkrit će se tu sve predrasude zatucanog, neobrazovanog i još uvijek dosta primitivnog društva. No, razotkrit će se i licemjerje zapada koji i dalje na rubne krajeve EU gleda kao na bazen za jeftinu radnu snagu, za uvaljivanje svojih proizvoda, ali i na divlju vukojebinu u kojoj se mogu samo brojati medvjedi.
Mudar je to i sjajno promišljen film koji je Mungiu snimio u svom prepoznatljivom, naturalističkom, gotovo pa opservacijskom stilu kakav su poslije prihvatili i mnogi njegovi rumunjski kolege tako da djeluje "R.M.N." vizualno i stilski gotovo kao dokudrama. Kad se Matthias vrati kući, vrlo brzo počet ćemo shvaćati tu dosta komplicirane odnose u selu. Iako ima on ženu Anu s kojom nominalno živi i osmogodišnjeg sina koji je prestao govoriti nakon što je nešto strašno vidio u šumi na putu do škole, i ne skriva on da je zaljubljen u Csillu (Judith State), menadžericu u istoj onoj pekarnici koja ne može pronaći radnike.
No, kada se ondje pojave radnici iz Šri Lanke, promijenit će se i njihov odnos, a sjajno Mungiu tu i suptilno uvodi i cijeli niz sporednih likova poput lokalnog svećenika, gradonačelnika, Anine obitelji, Matthiasovog oca, zaposlenike pekarnice te glavne galamdžije protiv stranih radnika. Uz sve te likove dobivamo dubinu cijele priče i shvaćamo kakvo je to zapravo mjesto i kako ti ljudi funkcioniraju, a sve to nadograđeno je hladnom, tmurnom fotografijom i okruženjem. Svi oni koji su voljeli i prethodne Mungiuove filmove, sasvim sigurno neće promašiti ni s "R.M.N.", još jednom kvalitetnom, promišljenom i aktualnom studijom života u današnjoj Rumunjskoj, ali i na periferiji Europe općenito.
Primjedbe
Objavi komentar