Do početka dvijetisućitih kada su svjetske festivale zapljusnuli filmovi tamošnjeg novog vala nekih nova, mladih autora, rumunjski film gotovo pa nije postojao na svjetskoj filmskoj karti. Tek povremeno bi se do tada pojavljivao poneki film, a valjda jedina konstanta bio je Lucian Pintilie. Upravo njega su Mungiu, Puiu, Porombouiu i ostatak prvoboraca rumunjskog novog vala istaknuli kao autora čije je stvaralaštvo najviše na njih utjecalo, a "Balanta" ili "The Oak" bio je Pintilieov povratnički film nakon svrgavanja diktatora Ceausescua. I ova pomalo felinijevski groteskna crnohumorna drama - tragikomedija neskrivena je i brutalna satira na raspadajući komunizam.
Sve se tu odvija nekako kaotično, košmarno, a prikazuje ovaj film svo to ludilo kasnog komunizma u rumunjskoj u drugoj polovici osamdesetih. I to iz perspektive Nele (Maira Morgenstern), psihologinje čiji je otac, nekad pukovnik rumunjske tajne službe Securitate upravo preminuo. Za razliku od njene sestre koja je također agentica te zloglasne tajne službe, Neli se taj korumpirani i pokvareni sustav jednostavno gadi. I ta bijesna, ogorčena i potpuno divlja žena napustit će Bukurešt i završiti u malenom mjestu gdje je praktički sve isto, ali na mikrorazini pa još izraženije i karikaturalnije. No, ondje će upoznati Miticu (Razvan Vasilescu), mladog kirurga koji je buntovan baš poput nje i ne pristaje se prilagoditi na svo to luđaštvo koje ga okružuje.
I film je to brzog tempa i iznimno dinamičan, a rumunjski komunizam Pintilie prikazuje potpuno karikaturalno. Vjerojatno je u tom filmu izbacio svu frustraciju i bijes prema Ceausescuovom režimu prema kojem je i ranije bio kritičan zbog čega je završio u egzilu. Stoga je "Balanta" neskrivena alegorija na korupciju, siromaštvo i teror koji su obilježili vrijeme vladavine smaknutog diktatora. Još sredinom šezdesetih Pintilie se predstavio filmovima "Sunday at Six" i "Reconstruction" kojima se kroz metafore i alegorije zafrkavao na račun zaostalog i primitivnog rumunjskog društva i birokracije. "Rekonstrukciju" mnogi smatraju najvažnijim filmom u povijesti Rumunjske, a ta je modernistička drama posebno naljutila Ceausescua koji je zabranio njeno prikazivanje.
Svo to vrijeme Pintilie je paralelno režirao i kazališne predstave, a početkom sedamdesetih prihvatio je poziv iz Francuske gdje je nastavio režirati u kazalištu. Krajem sedamdesetih nakratko se vratio kući kako bi snimio još jednu provokativnu humornu dramu "Carnival Scenes". No, taj je film u Rumunjskoj prikazan tek nakon pada komunizma krajem osamdesetih i tada je Pintilie shvatio da za njega nema povratka kući dok se nešto ne promijeni. Devedesetih i početkom dvijetisućitih snimao je i u Rumunjskoj i u Francuskoj, a njegovo su stvaralaštvo, stil i ideje bili možda i ključni za nastanak sjajnog pokreta kao što je rumunjski novi val.
Primjedbe
Objavi komentar