I treći dio kontroverznog triptiha "Raj" austrijskog provokatora Ulricha Seidla prava je bolesnoća od filma. Nakon što smo u "Ljubavi" pratili priču usamljene razvedenice koja odlazi na ljetovanje u Afriku kako bi pronašla ljubav, u "Vjeri" njenu sestru koja je postala prava katolibanka, poremećena religijska fundamentalistica, u "Nadanju" pratimo sudbinu 13-godišnje Melanie. Ona je kćer bucmaste Austrijanke koja je krenula u Afriku u lov na kurate Afrikance, a očito je Melanie povukla mamine gene te je i ona pretila. Zbog toga je upućena tijekom ljeta u kamp za mršavljenje u kojem se okupljaju klinci koji poput nje imaju problema s prekomjernom kilažom.
Baš kao i prethodna dva filma, tako i "Nadanje" djeluje hiperrealistično, prestvarno, više kao dokumentarac, nego kao igrani film. U svim filmovima Seidl se na neki način poigrava konceptom ljubavi jer sve tri protagonistice će se na neki način zaljubiti, osjetiti ljubav i istovremeno razočaranje. Melanie će se tako zaljubiti u sredovječnog liječnika i upravitelja kampa, a bit će to za nju prva ljubav te će time i razočaranje na kraju biti veće. Djeluje to od početka do kraja potpuno groteskno, ne samo zbog te horde debelih klinaca i klinki, već i stoga što praktički cijela ta ekipa koja vodi kamp kao da ima neke pedofilske sklonosti. Pogotovo liječnik kojeg će mlađahna Melanie otvoreno početi zavoditi, provocirati, kasnije i proganjati, a on će se pokušati boriti sa svojim unutarnjim demonima.
Od Seidla smo već odavno naučili da on ne bježi od kontroverznih tema, već štoviše, on skače u samo njihovo središte. Ponovno to djeluje i kao groteskna satira kojom se Seidl pomalo na zločest i pakostan način izruguje sa životnim navikama svojih sunarodnjaka. No, baš kao i u prethodna dva filma nije to klasično ismijavanje i izrugivanje, već kao da bez i najmanjeg filtera želi prikazati neke kutke i niše društva o kojima se praktički i ne razgovara. Njegova "Ljubav" bio je možda i najbolji prikaz seksualnog turizma ikad, a "Vjera" nudi sulud i groteskan uvid u život vjerskih fanatika.
Tako i "Nadanje" djeluje baš voajerski, kao da gledamo stvarne živote tih mladih ljudi koji su poslani u taj kamp za mršavljenje, a shvatit ćemo da nitko od njih nije tamo svojom voljom. Očito su ih ondje poslali roditelji koji se očigledno srame svoje debele djece (iako ni sami ne izgledaju puno bolje, vidjeli smo u "Ljubavi"), a klinke kao klinke, na taj kamp će dijelom gledati i kao na neku vrstu maturalca. Postavlja se tu i pitanje tko su ti ljudi koji vode takve kampove jer očigledno liječnik za kojeg će zapeti Melanie ima pedofilskih sklonosti, a ta debeljuškasta djevojka još će ga dodatno poticati.
Primjedbe
Objavi komentar