Fernando Arrabal bio je španjolski pisac, dramatičar i filmaš koji je sa Čileancem Alejandrom Jodorowskim i Francuzom Rolandom Toporom početkom šezdesetih osnovao umjetnički kolektiv Panov pokret. Za njih je i nadrealizam postao nekako mainstream pa su se oni odlučili još pomaknuti granice i baviti teatrom koji je šokantan, nasilan i kaotičan. Taj eksperimentalni teatar prebacili su oni kasnije i na film, a prvo se Jodorowsky proslavio u underground krugovima filmom "Fando y Lis" upravo po Arrabalovoj drami. U sličnom kaotičnom i nadrealnom stilu se u svijetu filma predstavio i Arrabal nasilnom i avangardnom antiratnom dramom "Viva la muerte" koju je osmislio po vlastitim uspomenama iz djetinjstva i španjolskog građanskog rata.
I baš kao filmovi Jodorowskog, tako je i "Viva la muerte" doživio popularnost u underground krugovima i ponoćnim kinima. Djeluje od početka do kraja to košmarno, kao prava filmska provokacija, a sve je začinjeno grotesknim gotovo boschovskim crtežima njegovog kolege Topora. Prava je to fantazmagorija u kojoj Arrabal miješa vlastita sjećanja iz djetinjstva i stvarne užase iz građanskog rata, a priču pratimo iz perspektive dječaka Fanda čija je majka, simpatizerka fašista, izdala njegovog oca vlastima jer je bio komunist. Fandu je rečeno da mu je otac ubijen, a zapravo se on nalazi u zatvoru. Kada to sazna, Fando će krenuti u potragu za njim, konstantno zamišljajući što bi se moglo dogoditi s njegovim ocem.
Tako otprilike glasi šturi opis radnje "Viva la muerte" koji je Arrabal snimao u Tunisu. Kao i u slučaju Jodorowskog riječ je zapravo o nenarativnom i eksperimentalnom, gotovo metafilmskom djelu kojim Arrabal pokušava šokirati gledatelja. Pokret ovih autora može se smatrati jednim od vrhunaca nadrealizma, a prepuno je to simbolike, metafora, snova ili bolje rečeno noćnih mora, fantazija, ekstremnog nasilja i erotskih vizija. Tako majka koju u početku Fando idealizira do te razine da se čini da pati od edipovog kompleksa zapravo simbolizira moralnu i korumpiranu Španjolsku pod fašistima. Brutalna je to kritika na frankistički režim zbog kojeg je Arrabal kao mladić napustio Španjolsku i smjestio se u Francuskoj, a iako definitivno "Viva la muerte" neće biti film po svačijem guštu, unikatna je to i avangardna nadrealistička fantazija.
Primjedbe
Objavi komentar