Malo filmske egzotike stiže nam iz Indije, a nakon debitantskog filma "Pebbles", tamošnji filmaš PS Vinothraj nastavlja nas i u "The Adamant Girl" ili "Kottukkaali" u originali upoznavati s običajima i načinom života ljudi s juga Indije. Ponovno je on snimio realističnu i autentičnu dramu, a ovaj film u kojem problematizira indijski kastinski sustav klasičan je primjer nečeg što volim nazvati World Cinema. Sve ovdje djeluje stvarno i nimalo uljepšano, sušta suprotnost od onog bljutavog i kičastog Bollywooda od kojeg dobijam probavne smetnje. U jednom trenutku sam pomislio na već legendarnu američku komedije "Little Miss Sunshine" jer i ovdje pratimo jednu proširenu obitelj koja se zaputila na putovanje, no nema tu uopće razloga za smijeh.
Ova velika obitelj se u rikši i na nekoliko motorića zaputila kod šamana kako bi iz jedne članice obitelji istjerao demona i izveo rituale. Ta članica obitelji je Meena, djevojka koja se zaljubila u kolegu iz škole, no na užas njene obitelji taj mladić je iz najniže kaste Dalita ili nedodirljivih odnosno najnižeg sloja indijskog društva. Da situacija bude gora, iz inozemstva se nakon nekoliko godina vratio njen daljnji rođak kojem je Meena obećana za udaju. Cijela obitelj je uvjerena da se Meena pri zdravoj pameti nije mogla zaljubiti u takvog tipa, već mora da ju je opsjeo nekakav zloduh pa će dvadesetak članova ove familije krenuti na dugi put k šamanu.
I bit će to sve samo ne običan put u kojem će se događati svašta neobičnog i upoznat ćemo putem svakakve likove. Jak adut i u ovom Vinothrajevom filmu je samo okruženje odnosno krajolici te ruralne južne Indije, a ujedno je "The Adamant Girl" i zanimljiva indijska varijacija na klasični američki film ceste. Premijeru je ovaj film imao u sekciji Panorama festivala u Berlinu, a zanimljivi su i likovi. Posebno Meena koja u cijelom filmu kaže možda jednu rečenicu, dok svi oko nje onako tipično indijski galame i svađaju se. Njena tišina kao da simbolizira njenu nemoć, a zanimljiva simbolika je i pjevac kojem je oko noge privezan veliki kamen kako ne bi pobjegao. No, baš kao što će se taj pjevac osloboditi kamena, tome se nada i Meena, a bio je "Kottukkaali" podjednako kritika indijskog kastinskog sustava i patrijarhalnog ruralnog društva u kojem žene očito i dalje nemaju nikakvo pravo izbora.
Primjedbe
Objavi komentar