Punih je devedeset godina prošlo od godine iz naziva filma snimjenog u palestinsko - britanskoj produkciji koja označava početak ozbiljnijih nemira na tom području, a ne nazire se kada će doći do mirnog rješenja spora između Izraelaca i Palestinaca. Snimila je ovu povijesnu ratnu dramu ugledna palestinska filmašica Annemarie Jacir (Salt of the Sea, When I Saw You, Wajib) u trenucima kada je ondje situacija opet uzavrela, a čini mi se da je nekako više zbog političkih okolnosti, nego zbog same kvalitete filma, "Palestina '36" ušla u uži krug kandidata za Oscara za najbolji film izvan engleskog govornog područja.
Imala je Jacir tu velike ambicije, a okupila je tu uz najpoznatije palestinske glumce (Hiam Abbas, Saleh Bakri, Yasmine Al Masri, Kamel El Basha) i niz dobrih i poznatih britanskih glumaca poput Jeremya Ironsa, Roberta Aramaya, Billya Knowlea ili Liama Cunninghama, no nekako imam dojam da bi ova priča puno bolje funkcionirala kao mini-serija. Previše je tu likova čije sudbine pratimo i koji ostaju posve neizgrađeni iako je nekako najviše u centru pažnje seoski mladić Yusuf (Karim Daoud Anaya). On će dobiti posao u novinama u Jeruzalemu, a premda je u početku apolitičan, to će se promijeniti kada britanski kolonizatori postanu sve brutalniji prema domicilnom palestinskom stanovništvu.
Intencija ovog filma je bila prikazivanje kako je sve to počelo na tom trusnom području i kako je uopće došlo do sukoba između Palestinaca i Izraelaca, a najzaslužniji su za to, naravno, Britanci. Upravo razdoblje od 1936. kada i kreće radnja filma pa do početka Drugog svjetskog rata predstavlja jednu od ključnih i najnapetijih faza u modernoj povijesti Palestine, obilježenu sukobom triju glavnih aktera: arapskog stanovništva Palestine, židovskih doseljenika i britanske kolonijalne vlasti. Nakon Prvog svjetskog rata Palestina je postala britanska kolonija, a temelj britanske politike ondje bila je Balfourova deklaracija iz 1917., kojom je Velika Britanija podržala uspostavu „židovskog nacionalnog doma“ u Palestini, uz nejasno definirano obećanje da se neće ugroziti prava postojećeg, pretežno arapskog stanovništva.
Već dvadesetih je krenulo židovsko doseljavanje, osobito nakon dolaska nacista na vlast u Njemačkoj 1933. godine. Broj Židova u Palestini rapidno raste, dolazi do kupovine zemlje, jačanja židovskih institucija te stvaranja paralelnog društva što arapsko stanovništvo doživljava kao egzistencijalnu prijetnju. Kulminacija nezadovoljstva izbila je 1936. godine u obliku Velikog arapskog ustanka kada Peelova komisija prvi puta predlaže podjelu Palestine na židovsku i arapsku državu. Istovremeno kreće i brutalna britanska represija jer njihova vojska provodi masovna uhićenja, rušenja kuća, kolektivna kažnjavanja i likvidaciju arapskog političkog i vojnog vodstva dok židovske paravojne snage jačaju uz prešutnu ili otvorenu britansku suradnju, stječu vojno iskustvo i organizacijsku prednost koja će kasnije biti presudna. Sve to Jacir želi prikazati u svojoj povijesnoj drami, a donekle u tome i uspijeva iako je "Palestine '36" daleko od savršenog filma.
Primjedbe
Objavi komentar