U ovom filmu
ugledni danski redatelj Thomas Vinterberg bavi se ozbiljnim temama - seksualnim
zlostavljanjem djece i lažnim optužbama za isto. Pedofili su jedna od najgorih
skupina ljudi u društvu i gadosti koje su ovi bolesnici spremni počiniti nad
nedužnom djecom normalnim ljudima su nezamislive. U nekim državama čak postoji i
otvoreni registar zlostavljača djece i ti su ljudi, s razlogom, potpuno
izopćeni iz društva. No, nije se jednom dogodilo da se neku osobu optužilo za
pedofiliju, a unatoč tome što bi se ubrzo pokazalo da optužbe nisu bile točne,
toj je osobi život uništen i obilježena je do kraja života. Upravo to se dogodi
glavnom junaku Lova, Lucasu, četrdesetogodišnjem razvedenom učitelju koji
radi u dječjem vrtiću i omiljen je među djecom. Posebno je Lucas drag
šestogodišnjoj Klari, kćeri njegovog najboljeg prijatelja Thea, koja se na
Lucasa naljuti iz čiste dječje gluposti. Pukom slučajnošću Klari je njezin
stariji brat pokazao eksplicitne snimke iz nekog pornića te je govorio
prostote, a mala je to zapamtila te je pred direktoricom vrtića rekla da joj je
Lucas pokazivao spolni organ.
Direktorica
je naravno to shvatila i više nego ozbiljno, tim više jer dijete ne bi imalo
nikakvog razloga lagati i izmišljati takve priče te je ubrzo alarmirala ostale
djelatnike vrtića, ali i roditelje. Lucas je momentalno udaljen s posla i vrlo
brzo je otpušten, a iako je Klara vrlo brzo svojoj majci priznala da je sve
izmislila, optužbe su ostale. Pandorina kutija je otvorena i povratka više
nema, a praktički svi žitelji ovog malog mjesta kao da su dobili žrtvenog jarca
na kojem će ispucati sve svoje frustracije. Jasno da je Lucas vrlo brzo potpuno
izopćen iz društva. Svi oni s kojima je do jučer bio dobar i družio se, sada za
njega ne žele ni čuti, a situacija je otišla toliko daleko da mu je zabranjen
ulazak u lokalnu trgovinu. Unatoč tome što ne samo da ne postoje nikakvi dokazi
da je Lucas zlostavljao ne samo Klaru, već i još nekoliko druge djece koje je
ubrzo nakon nje ispričalo sličnu priču, ovom je čovjeku preko noći potpuno
uništen život. Ljudi se miču od njega kad ga sretnu na ulici, on gotovo pa i ne
izlazi iz kuće u koju je upravo trebao doseliti i njegov sin koji je ostao s
majkom poslije razvoda i svi samo gledaju kako da mu dodatno zagorčaju život te
Lucas počinje strahovati za sigurnost sebe i sina.
Kako je malo
dovoljno da se potpuno uništi nečiji život fantastično je Vinterberg prikazao u
ovoj potresnoj i uznemirujućoj drami. Vinterberg se i ranije nije bojao
baviti ozbiljnim, gotovo tabuizirajućim temama kao što je pedofilija i temama o
kojima se previše ne govori, te je pedofiliju i zlostavljanje djece u obitelji
obradio i u jednom od svojih najpoznatijih filmova, Festenu. Nasiljem nad
djecom i njihovim zanemarivanjem bavio se i u također odličnom Submarinu, no
Lov je ipak, barem za sada, vrhunac stvaralaštva ovog silno talentiranog Danca.
Ovaj film bavi se i činjenicom da su ljudi vrlo lako spremni nekoga osuditi i
prije nego što je uopće optužen za nešto i da u takvim situacijama obično
funkcioniraju po principu čopora. Vinterberg ovim filmon sjajno istražuje i propitkuje
na koji način uopće funkcionira osoba suočena s tako monstruoznim optužbama.
Kako zapravo nastaviti živjeti i funkcionirati kad su te svi unaprijed osudili
za nešto što nisi počinio i postoje li uopće način okolinu uvjeriti da nisi
kriv? Tko su ti zapravo pravi prijatelji i što očekivati od najbližih kad se
suočiš s nečim sličnim? Kako živjeti kad ti ljudi koje poznaješ cijeli život i
s kojima si u prijateljskim odnosima okrenu leđa i ne žele više čuti za tebe?
Možeš li ikada više s njima osjećati bliskost i povjerenje jednom kad određeno
vrijeme prođe i kad se takve gnjusne optužbe pokažu potpuno neutemeljenima?
Može li takav čovjek ikada više povratiti status u društvu koje je ranije imao
ili će ga stigma zlostavljača pratiti do kraja života i uvijek će na suprotnoj
strani ulice biti netko tko će te prepoznati, samo su neka od tih pitanja.
Jagten je bez ikakve sumnje jedan od najboljih europskih filmova desetljeća te je bio nominiran i za najbolji film izvan engleskog govornog područja za sve tri najvažnije filmske nagrade, i Oscara, Zlatni globus i Baftu. Premijeru je imao na festivalu u Cannesu, gdje je fantastični danski glumac Mads Mikkelsen (glumio je čovjek u bezbroj filmova, u Hollywoodu uglavnom negativce, a možda je najpoznatiji ipak po ulozi Hannibala Lectera u seriji Hannibal), koji je utjelovio Lucasa dobio nagradu za najboljeg glumca. I stvarno bi se za ovaj film moglo reći da je Mikkelsenov one-man show, a unatoč tome što je i prije i poslije ovaj glumac ostvario niz sjajnih uloga, mislim da mu je ovo ipak uloga karijere. Način na koji je prikazao zapravo moralnog i poštenog čovjeka kojeg lažna optužba uništi je nevjerojatan i svakako je uloga Lucasa jedna od najboljih uloga posljednjih godina. Ovaj je film dobio gotovo 40 nagrada, a Vinterberg je s Lovom pokazao da ne mora sve biti onako kako na prvu djeluje i da je najlaške nekoga samo osuditi bez ikakvih dokaza.
Primjedbe
Objavi komentar