Još desetljećima nakon II svjetskog rata lovci
na naciste poput Efraima Zuroffa, Simona Wiesenthala i sličnih po svim
meridijanima i paralelama pokušavali su uhvatiti neke odbjegle zločince. Dobar
dio njih poput Adolfa Eichmanna ili Klausa Barbiea su uhvatili, neki poput
Josefa Mengelea nikad nisu dovedeni pred sud, a lov na naciste skrivene u
SAD-u, sredinom sedamdesetih bacio se i Al Pacino. Naravno, nije stari Alpa Čino
stvarno krenuo u potjeru za skrivenim nacistima, već je on vođa osvetničke
bojne sastavljene uglavnom od Židova, od kojih su neki preživjeli konc-logore,
u retro eksploatacijskoj seriji koja pomalo nastavlja ondje gdje je Tarantino
stao sa svojim "Nemilosrdnim gadovima". Nekako imam dojam da je ovo
jedan od onih sadržaja snimljen pod velikim utjecajem eksploatacijskih filmova
sedamdesetih godina na kojima je odrastao i formirao se i sam Tarantino, a
odmah nakon što je ova desetodijelna serija prikazana, zbog svog nasilja i
političke nekorektnosti izazvala je zgražanja određenog dijela publike.
Po stoti put mogu reći, pokenjam se na
političku korektnost i stvarno mi više svo to moraliziranje i izdrkavanje
nevjerojatno ide na živce, posebno kad je u pitanju serija koja se ni najmanje
ne trudi biti ozbiljna. Ponekad se zbilja zapitam jesu li ljudi danas toliko
glupi pa čitam tako da se neke budaletine bune i zgražaju zbog prikaza netočnog
prikaza zbivanja u konc-logorima, gdje se u flešbekovima Pacino i još nekoliko
likova vraćaju kako bismo dodatno dobili na kontekstu i pozadini priče. No,
čovjek bi stvarno morao biti izrazito glup pa da pomisli da su zbivanja u
Auscwhitzu bila baš takva kao što su prikazana u "Lovcima", gdje su
te tragedije zbilja nerijetko dovedene do totalno poremećene karikature. Tako
recimo imamo situaciju u kojoj su logoraši primorani sudjelovati u igri
ljudskog šaha tijekom koje se međusobno ubijaju ili slično, no ovo nije jebena
povijesna serija, već su "Hunters" najobičnija zafrkancija.
Doduše, kreator serije i glavni scenarist
David Weil, kojem je ovo bio prvi filmsko - televizijski sadržaj na kojem je
ikada radio, ideju za cijelu priču dobio je po stvarnim događajima. Nakon
završetka II svjetskog rata, američka vlada zaista je vrbovala na stotine,
negdje se čak spominje i broj od 1600, njemačkih znanstvenika, inženjera i
sličnih stručnjaka koji su potom preselili u SAD, ondje dobili ne samo
amnestiju, već i nove identitete te su samo nastavili raditi ono što su radili
u Njemačkoj za vrijeme nacizma. Taj se tajni projekt zaista i zvao
"Operacija Paperclip", a među tim nacistima koji su se skućili u Americi
bio je i čuveni raketni znanstvenik Wernher von Braun (kojeg ćemo također
upoznati u seriji). Upravo tu činjenicu da je u SAD-u nakon rata utočište pronašao velik
broj nekadašnjih nacista (još i više ih je završilo u Sovjetskom savezu), Weil je iskoristio za ovu eksploatacijsko -
revizionističku, ultranasilnu, pulpovsku i stiliziranu seriju snimljenu pod
najvećim utjecajem već spomenutog Tarantina.
Baš kao što često Tarantino u svojim filmovima
zna ne samo miješati fikciju i stvarne povijesne događaje, već i mijenjati
povijest, slično si je dao za pravo i Weil. I ovdje imamo neke stvarne i neke
izmišljene likove, a cijela priča ovdje je svedena gotovo na estetiku stripa, a
potom i filmova o superjunacima, koje "Hunters" pomalo i parodira. I
ne parodiraju se ovdje samo superjunaci, već i cijelo društveno okruženje ne samo
druge polovice sedamdesetih, nego i sadašnjice, situacija ovdje često prelazi
granice apsurda. Sprdaju se ovdje i sve te teorije zavjera, alterantivne
povijesti i slične gluposti, a priča je ovdje pomalo na tragu urnebesnog
kultnog SF-a "Dečki iz Brazila" u kojem dr. Mengele u Brazilu
pokušava stvoriti rasu arijevaca, kao i nazi - eksploatacijskih filmova iz
sedamdesetih.
Al Pacino je ovdje Meyer Offerman, bogati i
ugledni njujuroški Židov koji je preživio Holokaust. Okupio je on ekipu čiji
je zadatak hvatanje nacista skrivenih po Americi, no za razliku od stvarnih
lovaca na naciste poput Wiesenthala ili Zuroffa, ova ekipa nacističke zločince
ne privodi licu pravde, već ih eliminira po kratkom postupku. Naravno da ni
nacisti, kojih je prepuna Amerika, ne sjede mirno i samo čekaju da ih Pacino i
društvo eliminiraju na najmaštovitije moguće načine, već oni imaju plan za
stvaranje čevrtog Reicha. Dok lovci hvataju naciste, nacisti hvataju i njih jer
su im oni glavna opasnost u realizaciji njihovog bizarnog i apsurdnog plana, a
na pola puta između nacista i Židova naći će se i jedna FBI istražiteljica.
Pokušala se ovdje provući i odeđena društvena
kritika, metaforički čak povezati i ova priča s današnjom situacijom i
nejednakosti u društvu, gdje privilegirani mogu raditi što hoće i žele, a
sustav ih štiti, no bilo je to pomalo i pretenciozno i bedasto u jednoj takvoj
seriji koju je nemoguće shvatiti ozbiljno. Prepuno je sve ovdje crnog humora,
namjernog forsiranja na stereotipima i njihovog često tjeranja do krajnjih
granica, ismijavanja ljudske gluposti i zatucanosti (imamo ovdje recimo i
televizijski kviz koji se naziva Zašto mrzimo Židove, emisiju kako prepoznati
nacista i slično), rasizma, šovinizma i sličnih i dalje prisutnih izama.
Ukoliko se "Hunters" ne shvati previše ozbiljno, tada to može biti
izrazito zabavna i urnebesna serija, koja je ipak bila mrvicu prerazvučena i
moglo se sve ovo stisnuti i u manje od deset epizoda od kojih neke traju i sat
i pol vremena.
Više od dvije godine od završetka prve, stigla je druga, ujedno i posljednja serija ove zabavne akcijske revizionističke serije u kojoj su lovci na odbjegle naciste krenuli u potjeru za ultimativnom nagradom - živim i zdravim Adolfom Hitlerom koji se skriva negdje u Južnoj Americi. Radnja se nastavlja dvije godine nakon događaja iz prve sezone, a kroz Offermanove flešbekove saznajemo ne samo tko je zapravo bio on, već i kako je i zašto okupio društvo nazi-huntera. Glumačka postava sada je pojačana za Jennifer Jason Leigh koja je još u Tarantinovoj "Mrskoj osmorki" pokazala da se jako dobro snalazi u ovakvim apsurdističkim i ludim situacijama.
Primjedbe
Objavi komentar