MISSISSIPPI BURNING (1988,SAD) - 8/10

Nakon što u okrugu Jessup u Mississippiju članovi Ku Klux Klana ubiju tri borca za ljudska prava, ondje stižu i dva FBI agenta kako bi istražili njihov nestanak. Jedan od agenata je skara škola (Gene Hackman), dok je drugi mlađi (Willem Dafoe) i školovaniji i iako se njihovi pristupi u rješavanju slučaja prilično razlikuju, zajednička im je misija da se nestanak klinaca, za koje će ubrzo utvrditi da su ubijeni, što prije riješe i da se počinitelji privedu pravdi. No, kako bi to bilo da sve ide kao po špagi. Ipak je to Mississippi i 1964. godina pa je polovica naselja u Klanu, a druga polovica mjesta ga podržava tako da praktički nikoga i nije briga za nestanak nekih tipova sa sjevera koji su se došli boriti za prava crnaca.

I ovo je jedan od filmova nastalih po stvarnim događajima i samo dvadesetak godina prije nastanka ovog filma tako je na lijepom plavom Misisipiju bilo posve normalno crnog dečka uhvatiti, ubaciti ga u auto pa odvesti negdje u šumu i nabaciti mu štrik oko vrata. I obično nitko za to ne bi odgovarao, a ako bi slučaj i došao do suda, počinitelji bi obično bili oslobođeni jer su i sami suci bili ili klanovci ili simpatizeri ove imbecilne organizacije. Tako je već spomenute 1964. godine FBI stvarno i stigao u ovaj okrug kako bi istražio nestanak tri mlada borca za ljudska prava, a taj je događaj poslužio kao povod za nastanak ovog fantastičnog filma. Mississippi u plamenu jedan je od filmova u kojima se možda i najbolje pokazuje na koji je način funkcioniraoo KKK na američkom jugu i koliko je ta zločinačka organizacija zapravo bila razgranata.

Mississippi u plamenu bio je jedan od najuspješnijih filmova te godine te je redatelju Alanu Parkeru priskrbio nominacije za Oscara u kategoriji najboljeg filma te najboljeg redatelja. Nominirani su i Hackman za najboljeg glumca te Frances McDormand za najbolju sporednu glumicu, no film je na kraju pokupio tek jednu nagradu i to za najbolju fotografiju. Izazvao je ovaj film odmah po izlasku i brojne kontroverze i kritike, a najčešće su one dolazile od strane afroameričkih aktivista koji su se bunili da povijesni događaji nisu prikazani na način na koji su se zaista i zbili. Najviše im je smetalo što je crnačka zajednica prikazana kao "preplašena, podložna i praznoglava", a brat jednog od ubijenih aktivista rekao je kako je film poslužio kao platforma da se od FBI agenata stvaraju junaci. Optužbe su išle toliko daleko da je "Mississippi u plamenu" optužen da je film koji potiče na rasizam, no Parker se branio da njegov film nije dokumentarac već je fikcija u jednakoj mjeri kao što su "Platoon" i "Apokalipsa danas" fikcija vijetnamskog rata. Činjenica je da je ovaj film mnogima bio možda i prvi doticaj s tematikom rasne segregacije na američkom jugu, a i danas se može reći da je doista riječ o jako dobrom filmu koji s vremenom ni malo ne gubi na vrijednosti, važnosti i kvaliteti.

IMDB LINK