Pretpostavljam da su svi barem jednom u životu
vadili krv negdje u bolnici, klinikama ili domovima zdravlja i pretpostavljam
da ima dosta onih koji se užasavaju igli, koje su i dalje neizbježne u toj
proceduri. Krv se i dalje obrađuje u standarnim laboratorijima te su
i dalje ljudi ključni u tom procesu te je analiza krvi prilično skupa procedura.
Brucošica na američkom sveučilištu Stanford po imenu Elizabeth Holmes kao
19-godišnjakinja je došla na ideju kako bi se ta standardna procedura mogla
osuvremeniti i djevojka je odlučila patentirati stroj kojim će se vađenje i analiza krvi bitno ubrzati, olakšati i pojeftiniti. Holmes je
zamislila uređaj u kojem bi se od samo nekoliko kapljica krvi uzetih iz
jagodice na prstu mogla raditi analiza krvi za više od 200 bolesti i poremećaja
i sa svojim startupom počela je tražiti investitore.
Vrlo brzo Holmes je uspjela skupiti dovoljno
novca za otvaranje kompanije koju je nazvala "Theranos" i koju je
smjestila u kalifornijsku Silicijsku dolinu, a ondje je krenula s izradom
moćnog stroja koji je nazvala "Edison". Nije trebalo proći puno da pa gđica Holmes postane velika
zvijezda američke start-up scene, svi su je počeli uspoređivati sa Steveom
Jobsom, Billom Gatesom i ostalim genijalnim inovatorima čiji su izumi mijenjali
svijet, a njena kompanija iz godine u godinu nastavila je vrtoglavo rasti.
Godine su prolazile, investitori su se i dalje za Holmes i
"Theranos" lijepili brže i više nego muha zunzara za kravlje govno na ledini, u upravni
odbor uspjela je Holmes dovući i neke poznate tipove poput Henryja Kissengera,
no nikakvog konkretnog traga, ni glasa o revolucionarnom stroju nije bilo,
unatoč tome što je i bez odobrenja FDA Holmes uspjela progurati u neke apoteke.
I nije teško za pogoditi da je cijela ova
priča bila jedna velika prijevara jer nas već u startu ovog dokumentarca
premijerno prikazanog u Sundanceu na to upozorava neumorni istraživački dokumentarist
Alex Gibney. Premda nam je od starta jasno da je cijeli ovaj izum bio jedna
velika prijevara na koju su nasjeli mnogi, Gibney, kao i obično, ovu priču
predstavlja na izvanredan način, te nas suočava s problematikom neograničenog
povjerenja koje danas imamo u svakakve start-upove, ideje i patente, koji nude
revolucionarne promjene i svjetlu budućnost, a pitanje je koliko je to uopće
moguće. Baš kao što je i legendarni američki izumitelj Thomas Edison jednom
prilikom istaknuo "Fake it 'till you Make it", odnosno glumi i radi
predstavu dok nešto stvarno i ne izumiš, tako je i gđica Holmes godinama
kupovala povjerenje i nevjerojatan novac, a da ništa konkretno nije napravila.
Na vrhuncu je njezina tvrtka, koja čak nije ni
bila izlistana na burzi kako bi mogla što lakše falsificirati podatke,
vrijedila čak devet milijardi dolara, a glavno pitanje s kojim nas suočava
Gibney je da li je Holmes, poput Edisona, odličnim marketingom i muljažama
kupovala vrijeme dok izum ne uspije, vjerujući da će jednog dana uspjeti u
onome za što su joj svi stručnjaci na tom području govorili da je nemoguće. Ili
je od samog starta bila svjesna da je cijela priča najobičnija prijevara? No,
jednom kad je krenula unutra i kad je postala velika zvijezda te
"silicijske" scene, više se nije mogla zaustaviti. Kako i dolikuje
možda i vodećem američkom istraživačkom dokumentaristu, Gibney je sa svojim
timom još jednom uspio nanjušiti i više nego senzacionalnu, a možda globalno ne
toliko poznatu priču.
I jako dobro pitanje je gdje je danas uopće
granica između nečega što bi se moglo nazvati optimizam i klasične prijevare?
Slučajevi poput ovog definitivno su narušili povjerenje u mnoge slične
potencijalno revolucionarne projekte i nije nemoguće kad se kroz koju godinu
pojavi netko tko doista i ima kapacitet i znanje za nešto slično izumiti,
investitori će ga poučeni lošim iskustvom otpiliti. Na jako zanimljiv način
ovaj dokumentarac otvara i problematiku mnogih sličnih navodno genijalnih
start-upova i projekata koji se obasipaju milijunima i koliko njih uopće
proizvodi nešto korisno, revolucionarno, što će unaprijediti svijet, a koliko
je sličnih balona od sapunice. Zanimljivo je kako je osim brojnih investitora,
političara i novinara, Holmes uspjela opčiniti još jednog poznatog američkog dokumentarista
i oskarovca Erolla Morrisa. On je za ovu "inovatoricu" pristao
snimati promidžbene filmove, čak i reklame, vjerujući u njezinog
"Edisona", a fragmenti iz tih filmova poslužili su Gibneyju za
dobivanje potpunije slike i dobivanje odgovora tko je zapravo to čudo od
djevojke / žene, koje je obmanulo cijeli svijet.
Primjedbe
Objavi komentar