Godine
1973. skupina od pet muškaraca i šest žena zaputila se preko Atlantskog oceana
na splavi. Od Madeire pa sve do Meksika plutali su oni puna tri mjeseca i to u
sklopu eksperimenta koji je zamislio meksički socijalni antropolog Santiago
Genoves. Ovaj profesor na meksičkom sveučilištu na ideju za prekooceansku
splav došao je početkom 70-ih tijekom situacije od koje bi se svatko normalan zasigurno
na smrt uplašio. Avion kojim je putovao od Europe prema Meksiku oteli su
nekakvi teroristi i nastala je talačka kriza, a ta situacija je, njemu kao
socijanom antropologu, došla kao naručena. Kako je sam istaknuo, otmica aviona
došla mu je kao poklon s neba jer je iz prve ruke mogao vidjeti na koji način
funkcioniraju ljudi u takvim situacijama i kako se tada ponašaju. Otmica mu je
donijela i ideju kojom bi mogao istraživati ponašanje ljudi u neprirodnim
situacijama i to na splavi koja pluta oceanom i s koje skupina nepoznatih ljudi
nema gdje pobjeći, već se moraju suočiti jedni s drugima.
Okupio
je Genoves desetak putnika na brodu, mladića i djevojaka sa svih strana
svijeta, različitih nacionalnosti, vjera, socijalnog statusa i zaputio se skupa
s njima u prekooceansku avanturu. Svoj znanstveni eksperiment zamislio je na
način da će tijekom tri mjeseca istraživati sociologiju nasilja, agresije i
seksualnosti preko svojih "kunića", kojima je podijelio i striktna
zaduženja na splavi. Krajnji cilj eksperimenta bio je pokušaj spoznaje može li
se pronaći mir u svijetu i je li takvo stanje ostvarivo, a tijekom putovanja
Genoves je provocirao situacije i zanimalo ga je kad će putnici početi
pokazivati svoju nasilnu stranu.
Iako
je tijekom 70-ih ovaj eksperiment bio naširoko poznat i mediji su splav
nazivali čak i "The Sex Raft" jer su pretpostavljali da je jedini
smisao putovanja beskonačno orgijanje i divljanje, ova je priča s vremenom
pala u zaborav. Sva je sreća pa se Genovesa, njegovih putnika i same
splavi, sjetio švedski dokumentarist Marcus Lindeen, koji je uspio nakon više
od 40 godina okupiti preživjele putnike sa splavi. Ljudi koji se desetljećima
nisu vidjeli sada pokušavaju analizirati ono što su proživjeli i što se to
doista događalo tijekom njihovog života na splavi. Imamo i dosta arhivskih
snimki, koje je sam Genoves snimao tijekom putovanja, a kako je ovaj
ekscentrični znanstvenik u međuvremenu preminuo, njegovu stranu priče saznajemo
preko dnevnika koje je vodio tijekom putovanja, a čita ih poznati meksički
glumac Daniel Gimenez Cacho (Zama).
Snimljen
je ovaj iznimno zanimljivi dokumentarac u švedsko - dansko - američko - njemačkoj
koprodukciji i prikazan je na brojnim svjetskim festivalima, a riječ je o još
jednoj u nizu onih "vjerovali ili ne" priča. Cijela ova situacija
zvuči posve nestvarno. Od same ideje da bi nekome moglo na pamet nešto takvo
pokušati sprovesti u djelo pa do činjenice da postoje ljudi koji su se
dobrovoljno prijavili za sudjelovanje u naizgled suludom eksperimentu tijekom
kojeg će riskirati živote plutajući u nesigurnoj splavi bez nadzora preko
cijelog oceana. Pa do, jasno, samih rezultata ovog definitivno najčudnijeg
i najluđeg grupnog eksperimenta koji se itko ikada odlučio
realizirati.
Primjedbe
Objavi komentar