Američko
društvo oduvijek kao da je bilo potpuno podijeljeno oko nekih pitanja, a vrlo brzo
nakon što se 13 kolonija izborilo za nezavisnost od Velike Britanije, nastao je
problem što sa robovima. Jer bez obzira što se u Deklaraciji nezavisnosti
spominjala sloboda za sve, jasno da se pod tim "svi" nije baš mislilo
na sve, već na bjelačko stanovnišvo. Čak je i prvi predsjednik Amerike George
Washington cijelog života bio robovlasnik, a svoje robove su imali i još mnogi
"Founding Fathers" SAD-a. No, odmah s uspostavljanjem SAD-a pojavio
se abolicionistički pokret koji se zalagao za oslobođenje robova, a dio
sjevernih država već je do kraja 18. stoljeća donijele zakone o oslobađanju
robova. Godine 1808. SAD su ukinule uvoz robova, a desetak godina kasnije
donesen je i zakon kojim se prekomorska trgovina robovima brodovima proglašava
piratstvom i svi uhvaćeni u tome kaznit će se vješanjem.
Jasno da to
nije značilo i kompletno ukidanje ropstva jer ono je u SAD-u ukinuto tek nakon
građanskog rata 1865. godine, a slobodno se do šezdesetih moglo trgovati ludima
koji su rođeni kao robovi na američkim plantažama ili su dovezeni iz Kariba.
Jesu li crnci koji su u američke vode stigli 1839. godine na španjolskom brodu
"La Amistad" zaista robovi koji su u Ameriku dopremljeni iz Kube ili
su to bili slobodni ljudi i žrtve ilegalne trgovine robljem iz Afrike, glavno
je pitanje kojim se bavi povijesna drama Stevena Spielberga snimljena prema
istinitim događajima. I smjestio se estetski ovaj film negdje na pola puta
između "Schindlerove liste" i "Boje purpura" jer
istovremeno je "Amistad" uznemirujuća i potresna povijesna priča
koliko i moralistička bajka sa snažnom društvenom porukom koja se ne tiče samo
prošlosti, već i sadašnjosti.
Koliko je
Spielberg majstorski režiser ne treba trošiti previše riječi, no bez obzira što
je "Amistad" dogurao do četiri nominacije za Oscara i što je
okupljena tu zbilja impresivna glumačka ekipa (Antohny Hopkins, Matthew
McCounaghey, Djimon Honsou, Morgan Freeman, Stellan Skarsgaard, Anna Paquin,
Chiwetel Ejiofor, Pete Postlethewaite, Nigel Hawthorne), nije ovaj film ostavio
takav utjecaj kao slični njegovi filmovi. Baš kao i u "Schindlerovoj
listi" i ovdje imamo priču o ljudima koji su odlučili riskirati i boriti
se za one koji su žrtva iskvarenog sustava, kao i o potrazi za istinom koju
zapravo svi znaju, no tek rijetki se usuđuju to i priznati i javno reći. Jer
jedan od glavnih problema koji će se tijekom suđenja ovim robovima pojaviti je
što će se pojaviti velik broj onih koji polažu pravo na njihovo vlasništvo, a s
obzirom da se pretpostavlja kako je riječ o pobunjenim robovima, o njima će se
praktički svi odnositi kao o stvarima ili imovini.
Specijaliziran
za pitanja imovine i vlasništva je i mladi odvjetnik Roger Baldwin
(McCounaghey), koji će preuzeti zastupanje prava crnaca s kojima se nitko ne
može ni sporazumijeti pred sudom. I čekat će ga bitno neravnopravna borba jer
je cijelom sustavu u interesu da se slučaj riješi u kratkom postupku i da se
svi oni smaknu za primjer drugima. Iako je "Amistad" svakako jedan od
onih filmova u kojima se glorificira Amerika i njena naprednost u odnosu na
ostale zemlje po pitanjima prava i sloboda, Spielberg je ipak svejedno uspio
jako dobro prikazati koliko je važna neovisnost pravosuđa i što za neku zemlju
znače sudovi koji mogu donositi odluke bez uplitanja politike i bez pritisaka
na njih. Iako je još 1776. godine Amerika načelno postala prva demokracija s
jasno razdijeljenom trodiobom vlasti na izvršnu, sudsku i zakonodavnu, trebalo
je proći još jako puno vremena da nešto slično u stvarnosti i zaživi.
Fino su tu
prikazani i odnosi između velikih sila u tom razdoblju, ali i užasavajuće
licemjerstvo gotovo svih po pitanju ropstva jer iako je ono deklarativno bilo
zabranjeno u Velikoj Britaniji, a nije se više prakticiralo ni u sjevernim
dijelovima SAD-a, svejedno se žmirilo ne na jedno, nego na oba oka u većini
slučajeva. Iako je do građanskog rata u Americi došlo tek dvadesetak godina
kasnije, jako dobro ovdje je prikazana i napetost između razvijenog i
industrijaliziranog sjevera i zaostalog juga koji je i dalje počivao isključivo
na ropskom radu. Vidimo i ovdje kakve su to bile razlike i kakva je bila
atmosfera u tadašnjem američkom društvu, a ovaj događaj bio je vjerojatno samo
jedan od sitnih kotačića u mehanizmu koji su 1861. godine doveli do
otcjepljenja južnih država i američkog građanskog rata.
Primjedbe
Objavi komentar