Uz brojna indijanska plemena, nekoć su gospodari sjevernoameričkih prostranstava bili bizoni. Još oko 1860. ovih je divljih životinja prema procjenama bilo oko 60 milijuna da bi ih lov zbog krzna u samo dva desetljeća gotovo istrijebio i do 1880. godine živih je ostalo tek 300 primjeraka. Kako je izgledao taj zastrašujući lov na bizone i tko su bili ti ljudi koji su gotovo pa istrijebili ovu životinjsku vrstu donosi nam na kraju solidna western drama koju je dokumentarist Gabe Polsky snimio prema istoimenom romanu Johna Edwarda Williamsa iz 1960. godine. Radna filma odvija se 1874. godine i počinje u Kanzasu gdje se zaputio mladić iz Bostona Will (Fred Hechinger).
Ovaj naivni svećenikov sin i student na Harvardu odlučio je očito vidjeti pravu Ameriku, a kud ćeš "pravije" Amerike od lova na bizone. Primit će ga tako u svoje društvo skupina luđaka predvođena Millerom (Nicolas Cage), iskusnim ubojicom bizona, a lov koji je trebao potrajati dva tjedna, razvući će se na ipak nešto duže vremensko razdoblje. Glavni razlog tome bit će, lako je za pogoditi, lik kojeg je utjelovio Cage. Počet će on sumanuto ubijati bizone i premda je svjestan da jednostavno nemaju kako natrag prema toj početnoj polucivilizaciji odnijeti sve kože, njega će progoniti opsesija da mora odstrijeliti cijelo krdo.
Smicat će Cage bizone kao muhe, a cijela ekspedicija iz dana u dan kao da će sve dublje tonuti u ludilo. Iako je Polsky do sada isključivo snimao dokumentarne filmove, ovaj put se odlučio za pomalo drukčiji pristup iako u više navrata naširoko prikazuje ta ogromna američka prostranstva i divljine kao da nam želi sugerirati da je ova ekipa krenula na put koji ne može dobro završiti. Potresna je to drama uz koju gledatelj jasno shvaća sve razmjere katastrofe i ludila koje je zadesilo Ameriku tih godina kada su u pitanju bizoni. Ta poznata američka bolest zvana pohlepa zaslijepila je tada mnoge koji su se nadali brzoj i lakoj zaradi odstrijelom bizona pa guljenju njihova krzna.
Primjedbe
Objavi komentar