Luigi Pirandello vjerojatno je najvažniji i najuspješniji talijanski književnik prve polovice 20. stoljeća. Ovaj rođeni Sicilijanac bio je podjednako uspješan dramatičar, pjesnik i pisac priča, a potkraj života primio je on i Nobelovu nagradu za književnost što je tada sredinom tridesetih izazvalo prilične kontroverze pošto je bio član Mussolinijeve fašističke stranke. Čak je i medalju dobitnika Nobelov nagrade dao rastaliti 1935. godine kao simbolički primjer podrške talijanske okupacije Abesinije. Iako se podrškom fašistima Pirandello prilično kompromitirao, za razliku od norveškog kolege nobelovca Knuta Hamsuna koji je bio veliki obožavatelj Hitlera zbog čega je kasnije i na njegova djela bačena sjena, Pirandello je prošao relativno neokrznut.
Pirandella se smatra ne samo ocem talijanskog modernizma, već i pretečom teatra apsurda koji je četvrt stoljeća kasnije doživio vrhunac s Brechtom, Beckettom i Ionescom. Tako i u filmu Roberta Anda do kraja shvaćamo da je riječ o priči kako je Pirandello došao do inspiracije za svoje možda i najpoznatije djelo "Šest likova traži autora". Godina je 1920. i Pirandello (standardno uvjerljivi Toni Servillo) je nakon godina izbivanja odlučio posjetiti rodnu Siciliju. Povod njegovog dolaska je 80. rođendan pisca Giovannia Verge, a scenaristički dvojac Massimo Gaudioso i Ugo Chiti dali su si tu slobodu i zamislili što je to moglo inspirirati Pirandella na pisanje slavne anti-drame.
Ostat će Pirandello tako na Siciliji i nešto duže nego što je planirao, dijelom zbog iznenadne smrti svoje stare dadilje, a dijelom jer će ga zaintrigirati dvojac grobara, Sebastiano i Onofrio (komičarski dvojac Salvo Ficarra i Valentino Picone). I to ne zbog svojih grobarski sposobnosti, već zato što su oni i kazalištarci amateri i upravo spremaju neobičnu predstavu inspiriranu stvarnim događajima u njihovom mjestu. I kao što je to čest slučaj s piscima, i Pirandello je u kreativnoj krizi i u potrazi je za inspiracijom za sljedeće djelo, a promatrajući tu skupinu glumaca amatera i tu farsičnu predstavu u kojoj postoji interakcija između publike i glumaca, doći će on na ideju koja će promijeniti svijet kazališta za sva vremena.
Primjedbe
Objavi komentar