Iznimno ambiciozni SF triler koji su odmah nakon premijere na festivalu u Karlovym Varyma prozvali "češkim Blade Runnerom" snimio je ne pretjerano poznati češki filmaš Robert Hloz. Bio je "Bod obnovy" ili "Restore Point" i njegov prvi dugometražni film, a usporedbe s kultnim filmom Ridleya Scotta nisu slučajne jer se i Holz u svom distopijskom cyberpunk detektivskom neo-noiru bavi sličnim temama. Velike ambicije ipak nisu do kraja rezultirale velikim filmom, no i "Restore Point" je dokaz da se i sa skromnim budžetom može snimiti SF spektakl koji vizualno izgleda i više nego korektno. Vodi nas Holz tako u Prag bliske budućnosti odnosno 2041. godine.
Ljudi prema ustavu imaju prava na cjelovit život do prirodne smrti u starosti jer je razvijena tehnologija koja ih može vratiti među žive u slučaju nasilne smrti. Tu tehnologiju je osmislio kontroverzni Institut za obnavljanje, a zahvaljujući njihovoj inovativnoj tehnologiji svaka osoba se svakih nekoliko dana back-upira. Čip iz njihovog mozga očita podatke i u slučaju pogibije u prometnoj nesreći ili neke druge vrste nasilne smrti, isti taj čovjek se vrati među žive u kloniranom tijelu. Dakako da postoje i brojni protivnici te kontroverzne tehnologije, a na tragu organizacije koja se naziva Rijeka života i vlasti ih smatraju teroristima je i mlada detektivka Ema (Andrea Mohylova). Ima ona i privatni interes stati na kraj Rijeci života jer shvaćamo da je i njen muž, slavni pijanist, nekoliko godina ranije ubijen, no tada tehnologija očito još nije bila toliko napredna da ga se vrati među žive.
Emu će prilično iznenaditi i činjenica da se među žive neće vratiti ni znanstvenik koji je osmislio ovu tehnologiju David Kurlstat i njegova supruga koji su upravo poginuli u nečemu što izgleda kao novi teroristički napad. Detektivka će ubrzo shvatiti da tu nešto ne štima i pokušat će pronaći odgovore koji je muče. Film je to koji otvara pitanja baš na tragu "Blade Runnera" poput što uopće znači biti živim i što bi nam to tehnologija u više i ne tako dalekoj budućnosti mogla donijeti? Hoće li zaista biti moguće jednog dana prevariti smrt i hoće li postojati tehnologija koja će ljude napraviti besmrtnima, barem u nekom obliku? Hoće li se takva tehnologija zloupotrebljavati i tko će joj zapravo imati pristup? Snimio je to Hloz u gotovo pa tipičnom američkom stilu, a iako sve to i nije loše izvedeno, priča mi je bila dosta predvidiva, a nedostajalo mi je neke finoće i dubine koja obično izdvaja prosječne filmove od onih vrhunskih.
Primjedbe
Objavi komentar