Vodi nas ova biografska drama u New York potkraj 19. stoljeća. Vrijeme je to kada su se stanovnici praktički iz cijele Europe masovno doseljavali u Ameriku, a među njima su bili i brojni Talijani. Upravo je New York postao dom za dobar dio doseljenika iz Italije, a ako izuzmemo crnce, upravo su Talijani tada bili najgora sirotinja Amerike. Uglavnom neobrazovani, siromašni i bez znanja engleskog jezika masovno su oni odlazili u Ameriku nadajući se boljem životu, no dobar dio njih ondje je našao još gore uvjete i još gori život nego u svojoj domovini. Časna sestra Frances Xavier Cabrini (Cristiana Dell'Anna) s druge strane već godinama pokušava od Vatikana ishoditi dozvolu da se zaputi u neku siromašnu zemlju Azije ili Afrike kako bi ondje pokrenula misiju.
Kardinal uporno odbija njene zahtjeve, no uspjet će ona nekako ishoditi susret s papom (veteran Giancarlo Giannini) koji će je umjesto u traženu Kinu poslati u New York gdje već živi brojna talijanska zajednica. U društvu nekolicine časnih sestara Cabrini će se zaputiti u Ameriku i shvatiti da je situacija ondje još gora nego što je mogla zamisliti. Ti bijedni doseljenici iz Italije žive u slamu na Manhattanu koji se tada nazivao Five Points, mjestu koje bi moglo biti dobro poznato svima onima koji su gledali Scorseseove "Bande New Yorka". No, u međuvremenu su Irci uspjeli dobiti kakav, takav status u Americi, a njihovu poziciju njujorškog smeća (Filth of New York je izraz koji će upotrijebiti gradonačelnik u izvedbi Johna Lithgowa) preuzeli su upravo Talijani.
Jasno da je to vrijeme u kojem su se žene gledale ispod oka i za uporna i tvrdoglava časna sestra svima strašno ide na živce, već su i Talijani građani drugog reda i doslovno nikoga nije briga za njih. Njena će životna misija postati otvaranje sirotišta za napuštenu djecu New Yorka, no jasno da to neće ići nimalo lako. Donosi "Cabrini" jako dobar prikaz vremena i prostora i itekako je kvalitetna to produkcija te je budžet ovog filma iznosio 50 milijuna dolara. Iako iza ovog filma stoji produkcijska kuća Angel Studios koja se bazirala na snimanje filmova s kršćanskom tematikom i poznata po filmu "Sound of Freedom", nije to bio jedan od onih jeftinih i ljigavih propagandističkih filmova. Kvalitetna je to biografska drama o prvoj američkoj državljanki koja je kasnije kanonizirana kao svetica.
Primjedbe
Objavi komentar