Ratna drama Talijana Gilla Pontecorva jedan je od prvih filmova uopće koji su tematizirali Holokaust, a u "Kapu" je možda i prvi puta na filmu na realistično prikazan život u nacističkim koncentracijskim logorima. Snimljen je "Kapo" u talijanskom neorealističkom stilu, a Pontecorvo nikada nije bježao od kontroverzi, što je vidljivo i u njegovim kasnijim filmovima, posebno remek-djelu "Bitka za Alžir". Potječe Pontecorvo iz bogate obitelji talijanskih sekularnih Židova, no za vrijeme II svjetskog rata priključio se on talijanskoj komunističkoj partiji. Neko vrijeme je čak i bio vođa pokreta otpora u Milanu, a nakon II svjetskog rata počeo je snimati filmove pod utjecajem talijanskog neorealizma.
"Kapo" je bio film kojim je Pontecorvo ozbiljno zakoračio na filmsku scenu poslije premijere u Veneciji gdje njegov film naišao na podijeljene kritike. Neki su smatrali pogrešnim dramatiziranjem događaja iz Holokausta, dok su neki njegov prikaz života u logoru smatrali šokantnim, ali vrijednim i važnim. Bio je "Kapo" i nominiran za Oscara za najbolji strani film, a za snimanje ovog filma inspirirali su ga memoari slavnog talijanskog kemičara židovskog porijekla koji je preživio Holokaust, Prima Levija. Samo što su za glavnog protagonista umjesto muškarca odlučili uzeti ženski lik, a prvi izbor za Edith koja će u nacističkom logoru pokušavati preživjeti preuzevši identitet pogubljene kriminalke Nicole, bila je Claudia Cardinale.
Na kraju su se odlučili za mladu američku glumicu Susan Strasberg, kći slavnog profesora glume Leea Strasberga, a kako je Jugoslavija bila koproducent, tako je film sniman u studiju Jadran u Zagrebu te su na filmu radili brojni ljudi iz Jugoslavije. I brojne epizodne uloge pripale su glumcima iz Jugoslavije poput Senke Sokolović koja glumi jednu od žena koje će završiti u koncentracijskom logoru. Ondje će završiti i Edith, pomalo naivna francuska Židovka koja s roditeljima živi u Parizu. Jednog dana ona će na putu kući zateći naciste kako njene roditelje tovare u kamion i negdje odvoze, a kada se pobuni i pokuša ih spasiti, završit će i ona u kamionu koji vozi za logor.
Ipak, kada stigne ondje, zahvaljujući pomoći političke zatvorenice Sofie i logorskog liječnika, preuzet će Edith identitet kriminalke Nicole Niepas koja je upravo pogubljena. Sakrivat će ona od svih da je Židovka, a kako će vrijeme prolaziti shvatit će ona da je jedini princip po kojem može opstati: snađi se ili umri. A snalazit će se Edith na sve načine, čak i prostitucijom nacističkim čuvarima logora što će joj osigurati hranu i neke druge povlastice, ubrzu i titulu kapo, odnosno nadglednice ostalih zatvorenica. U tom ženskom dijelu logora smještene su žene sa svih strana Europe, ali i sovjetski zarobljenici i u jednog mladog Rusa ona će se zaljubiti i zajedno će početi planirati bijeg iz logora. Potresna je to i iznimno uvjerljiva ratna drama, pogotovo ako se u obzir uzme vrijeme kada je snimljena.
Primjedbe
Objavi komentar