Da ne postoji čovjek po imenu Jayro Bustamante, njegova Gvatemala vrlo vjerojatno ne bi postojala na filmskoj karti svijeta i sasvim sigurno ja ne bih pogledao niti jedan film iz ove egzotične srednjoameričke zemlje. A dobri Jayro nakon "Ixcanul" i "Temblores" nastavlja nizati zanimljive, autentične i žanrovski raznolike filmove pa je tako sada na red nakon urođeničke drame, drame o izlasku iz ormara oženjenog tipa, stigao i jedan horor. Ne treba ovaj film miješati s hororom sličnog naziva, mislim da se zvao "The Curse of La Llorona", no bio je to tipični američki generički horor koji se slobodno može zaobići, ali zato stvara taj film velike probleme pri pronalasku prave, Bustamanteove Llorone na internetu.
Iako je "La Llorona" žanrovski kombinacija horora, drame i psihološkog trilera, opet je to prava autentična gvatemalanska priča u kojoj protagoniste iz filma ne proganja duh žene iz latinoameričkog folklora, već brojni duhovi prošlosti. Prema legendi, La Llorona ili žena koja jadikuje (The Wailing Woman) bila je meksička ranchera koja je iz osvete mužu koji ju je varao, utopila njihovu djecu zbog čega je nagrađena da ih cijelu vječnost oplakuje lutajući Latinskom Amerikom kao duh. Duh mlade žene počet će se pojavljivati i u vili Enriquea Monteverdea, nekadašnjom gvatemalanskom diktatoru koji je odgovoran za brutalni genocid nad indijancima iz plemena Maja tijekom osamdesetih. Tridesetak godina kasnije on je već čovjek duboko u osamdesetim godinama života, a tek sada počinje postupak u kojem mu se sudi zbog zločina.
I živi on u ogromnoj vili na periferiji glavnog grada sa svojom obitelji, ženom kojoj je hobi vještičarenje i koja je svo vrijeme uživala u luksuznom životu praveći se da se ništa oko nje ne događa i da je njezin muž nevinašce. Tu je i njihova kćer, koja također ili ne zna ili se pravi da ne zna što se to događalo nekoć i tko je zapravo njen otac, a tu je i njena osmogodišnja kćer. Zbog sudskog procesa i brojnih prosvjednika koji opsjedaju vilu Monteverdeovih, sva njihova služinčad, redom indijanci Maje odlučili su ih napustiti, no uskoro će im stići nova djelatnica, misteriozna djevojka Alma (Maria Mercedes Coroy iz Ixcanula). Paralelno s njenim dolaskom, u kući će situacija postajati sve napetija. Kao da će se nadnaravni događaji dodatno pojačati, a u kombinaciji s paranojom svih članova obitelji i senilnošću starog Enriquea, situacija će postajati sve neizdrživija.
I ovim filmom Bustamante je pokazao da je zaista izvanredan režiser koji jako dobro, pametno i strpljivo gradi priču, a neke scene ovdje su genijalno režirane. Tipični je ovo art-film s dugim kadrovima često snimanim statičnom kamerom sa zumiranjem ili švenkovima, a puno toga ovdje ovisi o stvaranju ugođaja. Već od uvodne scene u kojoj vidimo staru vješticu kako sa svojim kolegicama izvodi nekakvu seansu, Bustamante uspijeva u kreiranju zlokobne, hladne i nelagodne atmosfere, a na cijeli ovaj film može se gledati i kao na metaforu za traženje pravde. I kazne po koju je metaforički stigla osvetnica iz lokalne mitologije. Legendu o La Lloroni Bustamante je ovdje mudro iskoristio ne kako bi uplašio gledatelje, već kako bi upozorio na problematiku nepravde, nasilja i zla u njegovoj zemlji zbog čega na kraju nitko nije odgovarao.
Ne treba biti pretjerano pronicljiv kako bi se shvatilo da je Bustamante lik starog Monteverdea osmislio prema stvarnom diktatoru, Efrainu Riosu Montesu. Kako je povijest cijele Latinske Amerike zapravo povijest državnih udara i vojnih hunti, tako je i general Montes vlast u Gvatemali preuzeo vojnim udarom 1982. godine da bi ga već godinu i pol dana kasnije svrgnuo novi diktator. No, tih 18 mjeseci bilo je dovoljno Montesu za počinjenje genocida nad urođeničkim stanovništvom svoje zemlje zbog čega mu se 2012. godine, kad je već nakupio 86 godina na grbači, počelo suditi zbog zločina protiv čovječnosti i genocida. Iako je već sljedeće godine osuđen na 80 godina zatvora, samo deset dana kasnije vrhovni sud je ukinuo presudu, a postupak je potom završen jer je odlučeno da staro govno zbog lošeg zdravstvenog stanja ne bi moglo živjeti u zatvoru.
Primjedbe
Objavi komentar