Povodom pola stoljeća od Kolumbovog dolaska do obala kontinenta koji danas nazivamo Amerikom, snimljena je jedna od najskupljih europskih produkcija svih vremena, a povjeren je taj zadatak iskusnom Ridleyu Scottu. Zanimljivo je kako se uz ovu epsku pustolovnu dramu u kinima pojavio i film koji je obrađivao identičnu temu "Christopher Columbus: The Discovery" Johna Glena (u kojem je Marlon Brando glumio velikog inkvizitora Torquemadu), a "1492." je odlično prošla u europskim kinima zaradivši gotovo 60 milijuna dolara, dok je u Americi prošla dosta nezapaženo.
I nije to klasična biografsko - povijesna drama, već Scottov film donosi i pomalo romantičarski pogled na Columba i njegova otkrića. Kontekst i duh vremena tu su izvanredno pogođeni i vidimo ovdje Europu kasnog srednjeg vijeka kojom vladaju fundamentalizam i neznanje. Mračna su to vremena inkvizicije i nasilnog održavanja tadašnjih dogmi, a sve ono što se ne uklapa u retoriku propisanu od katoličke crkve, nerijetko se plaća skupo. Jedna od tih dogmi je da je i Zemlja ravna, no moreplovac iz Đenove jedan je od onih koji su uvjereni da Zemlja mora biti okrugla.
Pretpostavljam da je svima dobro poznata Kolumbova priča i kako je on to "otkrio" Ameriku, a Scott ovdje tog pustolova prikazuje kao pravog vizionara, čovjeka nemirnog duha kojem praktički nitko ne vjeruje. Čim se pojavio "1492: Conquest of Paradise" krenule su i kritike da povijesne činjenice tu nisu precizno prikazane, no prvenstveno je to film u kojem je Scott pokušao dokučiti ono unutarnje u Kolumbu. Što ga je to pogonilo i tjeralo prema nepoznatom i to u trenucima kada je glavna dogma bila da bog ne želi da se prelazi ocen. Sama ideja odlaska brodom u nepoznato, putem koji vjerojatno nitko prije njega nije prošao, mora izazvati određeno strahopoštovanje, a vidjet ćemo ovdje i da se priča rasplela prilično drukčije od onoga što je Kolumbo očekivao.
Pa iako Kolumba u pomalo pompoznoj izvedbi Gerarda Depardieua ovdje vidimo kao sanjara, idealista koji je želio sklad između kolonizatora i domorodaca, pretpostavlja se da u stvarnosti to i nije bilo tako pošto je ubrzo zbog optužbi za pretjerane brutalnosti smijenjen s položaja guvernera. Odlučio se Scott za epski prikaz tih povijesnih događaja koji je kasnije usavršio u "Gladiatoru", "Kingdom of Heaven" pa i nedavnom "The Last Duel", a prikaz tog za Europljane novog svijeta za koji su na prvu mislili da je Azija, gotovo je na tragu magijskog realizma. Taj novi svijet gotovo pa gledamo na način koji su ga vidjeli ti dođoši, kao neko mitsko mjesto koje nastanjuju neobični ljudi i mjesto koje će im omogućiti basnoslovno bogaćenje.
Želja za bogatstvom, pronalaskom zlata i sličnih dragocjenosti vjerojatno je bila i glavni pokretač za mnoge koji su se zaputili u nepoznato s Kolumbom i kasnije. Želja za slavom, bogatstvo i fundamentalistička potreba da se i drugim kuturama nameću vlastita vjerovanja i pogledi na život, bili su ključni u onome što je slijedilo u desetljećima i stoljećima nakon sudbonosnog Kolumbovog iskrcavanja na San Salvador. Je li ono što je kasnije slijedilo bilo ono što je Kolumbo sanjao i želio dok je putovao morima i maštao o otkrićima novih svijetova, glavno je pitanje kojim se bavi film koji unatoč kritikama pa i povremenoj teatralnosti i pretjeranosti svakako vrijedi gledati.
Primjedbe
Objavi komentar