Vatroslav Mimica jedan je od najvećih hrvatskih filmaša svih vremena koji je počeo filmove snimati početkom pedesetih u klasičnom realističnom stilu, a potom je u Zagrebu osnovao Studio za crtani film i počinje raditi na animiranim filmovima. Sredinom šezdesetih vratio se igranom filmu, ali sada kao gotovo pa radikalni modernist, a završni dio trilogije koju je započeo "Prometejom s otoka Viševica", a nastavio s "Ponedjeljak ili utorak", završio je ovom eksperimentalnom artističkom alegorijom koja je žestoko izviždana na premijernoj projekciji u Puli. Ipak, danas se "Kaja, ubit ću te!" smatra klasikom hrvatske i jugoslavenske kinematografije iako je to pravi avangardni film koji nikako nije za širu mainstream publiku.
Same priče ovdje zapravo i nema, a radnja je smještena u dalmatinski gradić Trogir uoči i za vrijeme II svjetskog rata. Grad je to u kojem ubojstva nije bilo stotinu godina, mještani žive mirno svoje tipične mediteranske živote tog doba. Život je uglavnom težak i skroman, daleko je to od Dalmacije kakvu danas poznajemo, turističkog raja u kojem se za šaku eura fureštima iznajmljuju i šupe, a ako treba spava se i na livadama. Film je Mimica snimio prema noveli Krune Quiena po istinitom događaju, no nema tu klasičnog događaja. Pratimo tu u Mimicinoj slobodnoj interpretaciji neke nepovezane vinjete Trogira u kojem će se društvo ubrzo podijeliti i postati nasilno.
Kao što je često bio slučaj na svim stranama svijeta u takvim situacijama, ljudi koji su do jučer živjeli mirno i dobrosusjedski, preko noći će postati zakleti neprijatelji. Mnoge će povući fašizam i krenut će putem zla, no neki ipak neće pokleknuti pred zovom zla i konformizma, destrukcije, uništenja i ubojstva u kojem će na kraju stradati Kaja, vlasnik dućana. Mimica je u "Kaja, ubit ću te!" od grada Trogira zapravo stvoriti glavni lik cijelog filma. To mirno, divno dalmatinsko mjesto pretvorit će se u nešto ružno, zlo. Djeluje sve to groteskno, nadrealno, kao neki užasavajući košmar, jeziva noćna mora u kojoj najsiroviji nagoni preuzimaju kontrolu i prijete uništiti civilizaciju. Motivima iracionalnog zla i zločinačkog nagona bavio se Mimica i u svom sljedećem filmu, "Događaj" iz 1969. godine, da bi sredinom sedamdesetih snimio i svoj vjerojatno najpoznatiji film. Naravno, riječ je o "Seljačkoj buni 1573", fenomenalnom povijesnim spektaklom i jednom od najboljih hrvatskih filmova svih vremena.
Primjedbe
Objavi komentar