Ipak sam više očekivao od biografske drame o prvom tamnoputom skladatelju koji je u Europi doživio kakvu-takvu slavu, Josephu Bologneu odnosno Chevalieru des Saint-Georgesa. Vrijeme i mjesto radnje u "Chevalieru" je Francuska uoči revolucije,a u uvodnoj sceni tog virtuoza na violini upoznajemo u sceni koja me podsjetila na scenu iz kultnog "Crossroads". Ondje je glavni junak filma gitaristički duel imao ni manje, ni više nego sa Steveom Vaiem, a Chevalier će se tu upustiti u duel s Wolfgangom Amadeusom Mozartom. Nažalost, ta zanimljiva uvodna scena u kojoj mladi mulat iz Guadalupea ne samo da parira legendarnom skladatelju, već ga i pobjeđuje u violinskom umjeću, zapravo je i najzanimljiviji dio filma.
Kanadski filmaš Stephen Williams odlučio se za onaj tipični holivudski površni, plitki stil što i ne čudi s obzirom na njegovu pozadinu pošto je riječ o studijskom režiseru koji još od devedesetih uglavnom režira epizode televizijskih serija. Puno bolje bi mi za ovu priču odgovarao europski arty naturalistički stil, a ovako je to ispala gotovo kao varijacija na temu "Opasnih veza" samo s dodatkom klasične, moderne, već toliko puta prežvakane Black Man ih the White World priče.
Nakon kratkog uvoda u kojem saznajemo da je Joseph (Kelvin Harrison Jr.) sin vlasnika plantaže u francuskoj koloniji i crne robinje koji je zbog talenta za glazbu i mačevanje završio u školi u Parizu, pratimo njegovu sudbinu kao skladatelja. I bez obzira na boju kože čini se da on sasvim solidno kotira u visokim krugovima francuskog društva, čak je i ljubimac kraljice Marije Antoanete (Lucy Boynton). No, ovaj talentirani skladatelj i glazbenik sudbinu će si zapečatiti kada se zaljubi u lijepu i mladu Marie-Josephine (Samara Weaving). Problem je samo što je ona udana za starijeg vojskovođu (Marton Csokas već se ispraksirao za uloge negativaca), no svejedno je baš za nju namijenio glavnu ulogu za operu koju sklada.
Ta će odluka ubrzo donijeti i do njegovog pada, a vrlo brzo Chevalier će izgubiti milost i odobravanje ne samo kraljice, već i cijelog tog aristokratskog kruga. Na grub način će on shvatiti da nikad neće biti ravnopravan bijelim skladateljima, a kada krene francuska revolucija, naći će se on na strani obespravljenih i krenuti u juriš protiv onih s kojima se do jučer družio. Nudila je ova priča zaista veliku šansu i priča o prvom crnom skladatelju definitivno je jedna od onih priča koje zaslužuju da ih se ispriča. No, šteta je samo što je to izvedeno na ovako površan i plošan način.
Primjedbe
Objavi komentar