Iako se Jean-Pierrea Melvillea ne veže specifično uz francuski novi val, kasniji filmski povijesničari su ga prozvali spiritualnim kumom tog revolucionarnog filmskog pokreta. Dijelom i zbog toga što je on postao prvi nezavisni francuski filmaš koji je postigao uspjeh i kod kritike i kod publike, no zanimljivo je kako je njegov ponajbolji film dočekan doslovno na nož. Kada se pojavila ova iznimna ratna drama o francuskom pokretu otpora, francusko društvo i dalje je bilo pod utjecajem velikih studentskih prosvjeda 1968. godine koji su tražili modernizaciju društva i odlazak stare konzervativne degaulističke vlasti. Zbog toga je "Vojska u sjeni" odmah napadnuta i kritizirana, a kako je Melville četiri godine kasnije prerano umro u 55. godini, tako nije doživio da se film ponovno otkrije i ponovno pogleda.
A riječ je o iznimno kvalitetnom i preciznom filmu o francuskom pokretu otpora za vrijeme II svjetskog rata kojeg je Melville snimio prema istoimenom romanu Josepha Kessela. Kako je Kessel za vrijeme rata i sam bio istaknuti član pokreta otpora, tako je "Army of Shadows" miks stvarnosti i fikcije koja opisuje kako je izgledao stvarni život članova francuskog pokreta otpora na početku rata. Radnja zapravo kreće na samom početku rata kada Philippea Grebiera (Lino Ventura), vođu jedne od ćelija pokreta otpora zarobi kolaboracionistička vichyevska policija. Iako za to nemaju nikakvih dokaza, poslat će ga u jedan od logora, a uspjet će on pobjeći tijekom ispitivanja u Parizu samo da bi kasnije prebjegao u Marseille gdje će pokušati ustrojiti novu ćeliju.
Baš kao i ostali Melvilleovi filmovi, djeluje to nevjerojatno realistično, a shvaćamo tu koliko je to zapravo bilo opasno. Sam naziv je perfektno odabran jer doslovno se članovi pokreta otpora tu moraju kretati među sjenama, po okupiranom teritoriju prepunom ne samo Nijemaca, već i domaćih kolaboracionista koji surađuju s okupatorom. Shvaćamo kako je u to vrijeme tamošnji pokret otpora zapravo bio malobrojan, ali jako dobro organiziran i strukturiran poput pravih terorističkih organizacija. U ćelije koje su međusobno nepovezane ili su povezane tek ovlaš i to prvenstveno iz razloga ako nacisti uhvate članove jedne ćelije da ostale istovremeno ne nastradaju.
Brutalna je to i egzistencijalistička drama koja propitkuje i metode samog pokreta otpora jer morali su oni biti ne samo na iznimnom oprezu, gotovo nevidljivo se kretati kroz okupirani teritorij, već moraju svaki trenutak biti spremni umrijeti ili uzeti nečiji život. Svjesni su oni da vrlo vjerojatno neće preživjeti rat, kao i da se svaka pogreška skupo plaća i da u surovim vremenima u kojima žive milosti nema. Nikad ne možeš biti siguran kome uopće vjerovati, a svaki pogrešan korak znači i izvjesnu smrt. Snimio je Melville nevjerojatno uvjerljiv, baš impresivan film koji sjajno dočarava to opasno vrijeme, a očigledno je da ovaj sjajni autor itekako dobro zna što radi jer je i sam za vrijeme rata bio član pokreta otpora. Tada je svoje židovsko prezime Grumbach i promijenio u Melville po svom omiljenom piscu Hermanu i autoru "Moby Dicka" što je bio i njegov kodni naziv za vrijeme rata, a kasnije ga je zadržao.
Primjedbe
Objavi komentar