Premda je generacijski blizak većini velikana češkog novog vala poput Miloša Formana, Jiria Menzla, Vere Chytilove ili Františeka Vlačila, Juraj Herz nije u početku bio dio te slavne ekipe. Dijelom i zato jer se nije poput njih školovao na famoznoj filmskoj akademiji u Pragu, već je studirao fotografiju i lutkarstvo na praškom fakultetu primijenjenih umjetnosti. Svejedno se ovaj Slovak ubrzo prebacio na film, prvo kao asistent Janu Kadaru na Oscarom nagrađenom "Obchod na korze", a njegov prvi film izbačen je iz antologije "Pearls of the Deep" koji je bio svojevrsni manifest cijele te novovalne ekipe.
Ipak, snimio je Herz barem jedan film kojim zaslužuje mjesto na olimpu češko - slovačkog filma, a to je bio njegov prvi film, groteskni ratni horor "Kremator" iz 1969. godine. Za razliku od dobrog dijela njegovih suvremenika, Herza su privlačile mračne teme, posebno horor i bio je jedan od rijetkih autora u komunističkim kinematografijama koji se dobrim dijelom posvetio upravo tom žanru. Prvi film u kojem je koketirao s hororom bila je mračna gothic drama "Morgiana" kojom se predstavio u glavnom programu festivala u Cannesu. Ovaj je film poseban po izrazitoj stilizaciji, psihološkoj slojevitosti i radikalnom odmaku od klasičnog narativnog horora. Riječ je o djelu koje se nalazi na pola puta između gotičke melodrame, psihološkog trilera i art-filma, a koje istodobno nosi obilježja češkog novog vala i autorova osobnog, mračnog senzibiliteta.
Baš kao i u "Krematoru", Herz u Morgiani potvrđuje sklonost temama unutarnje izopačenosti, opsesije i moralnog raspada, ali ih ovdje oblikuje u gotovo opernoj, vizualno ekstremnoj formi. Radnja je smještena u neodređeno srednjoeuropsko okruženje na samom kraju 19. stoljeća i fokusirana je na dvije sestre blizanke, Klaru i Viktoriu, koje tumači ista glumica, Iva Janžurova. Klara je fizički hendikepirana, povučena i emocionalno potisnuta, dok je Viktoria lijepa, zdrava, društveno dominantna i okrutna. Nakon smrti roditelja, Viktoria postupno počinje sustavno psihološki i fizički uništavati sestru, potaknuta ljubomorom, narcizmom i strahom od gubitka kontrole.
Klarina slabost i Viktorijina hladna manipulativnost postaju središnjica konflikta, a priča se sve više udaljava od realistične drame i prelazi u sferu halucinacije, simbolike i unutarnjih stanja svijesti. Tematski se "Morgiana" bavi destruktivnom prirodom zavisti, dualnošću identiteta i potisnutim nasiljem koje proizlazi iz neravnoteže moći. Stil filma je namjerno udaljen od naturalizma, a vizualno ga obilježavaju snažni kontrasti, kričave boje koje nisu realistične, već simboličke, često signaliziraju emocionalna stanja likova ili moralni poremećaj situacije. Kamera se kreće fluidno, ponekad gotovo hipnotički, dok montaža pojačava osjećaj dezorijentacije i klaustrofobije, a neobična je to, modernistička gothic bajka koja je ipak bitno slabija od Herzovog najboljeg filma.
Primjedbe
Objavi komentar