Nakon što u drugoj polovici sedamdesetih nije uspio snimiti ekstravagantnu verziju filma po Herbertovim romanima "Dina" (o tome ima sjajan dokumentarac Jodorowsky's Dune), čileanski avangardni filmaš Alejandro Jodorowsky se na neko vrijeme ostavio filma. Posvetio se on s Francuzom Jeanom Giraudom Moebiusom stvaranju stripova, a jedini kratki izlet u film bio je pomalo bizarni film za djecu "Tusk". I kad se već mislilo da je za sva vremena završio s filmom, odlučio je on potkraj osamdesetih snimiti još jednu divlju, ekstravagantnu, grotesknu fantaziju. "Santa Sangre" je bio trijumfalan povratak za Jodorowskog i ovo ludilo u kojem je Fellinijev karnevalski stil još dotjerao preko svih granica danas uživa kultni status.
Ako je Fellini tvrdio da je film nešto najbliže snu, tada bi se za filmove Jodorowskog moglo reći da su to snovi na LSD-u. Film je to kojim je doslovno nastavio ondje gdje je stao 16 godina ranije s "Holy Mountain", a premda su se okolnosti u svijetu filma u tom razdoblju itekako promijenile, Jodorowsky u "Santa Sangre" očigledno nije dopuštao da mu netko dira u autorsku viziju. Film je to koji je apsolutno nemoguće usporediti s bilo čime drugim i ponovno je to nakrcano grotesknim likovima, krvlju, svecima i grešnicima, vizualno ludilo i priča izvan svake pameti.
.png)
Iako se radnja odvija u Meksiku, snimljen je film na engleskom jeziku, a glavni lik je mladić po imenu Fenix (kojeg su utjelovili redateljevi sinovi Adan kao dječaka i Axel kao mladića) koji je odrastao u cirkusu. Njegov otac je tetovirani cirkuski snagator, a majka mu je hodačica na žici koja je ujedno i mistik i liderica kulta žena koji štuje sveticu bez ruku. Ruke te mlade svetice su odsjekli napadači koji su je silovali, a njena krv je ta "santa sangre" odnosno sveta krv iz naziva filma u kojoj se kupaju. No, veću u uvodnim scenama filma lokalni katolički biskup taj kult proglašava heretičnim, bageri im ruše crkvu, a uskoro se događaju još užasnije stvari.
Majka će za vrijeme svog nastupa vidjeti muža kako se navlači s tetoviranom gospođom i napast će ih, a u obračunu s mužem i ona će ostati bez obje ruke, baš kao i svetica koju štuje. Tako je barem sve te događaje kao dječak vidio Felix kojeg na početku zatičemo u ludnici gdje je on umislio da je ptica i odbija svu komunikaciju s ljudima. No, kada se pred ludnicom pojavi njegova majka koja ga je došla izbaviti od ludila, pobjeći će on iz ustanove i zaputiti na suludo putovanje tijekom kojeg će se on pretvoriti u svojevrsnog psihološkog roba svoje majke. Pomalo na tragu Freudove i Jungove simbolike, on će činiti sve što majka traži od njega. Od grotesknih nastupa u kojima će on biti njene ruke pa do serije brutalnih ubojstava koja će činiti jer ga je majka hipnotizirala.
Potpuno je nejasno što je tu stvarnost, a što groteskna fantazija i horor, a djeluje "Santa Sangre" kao da je nastao u podsvijesti Jodorowskog, mjestu gdje su se religija, trauma, seksualnost i cirkus stopili u jednu halucinatornu viziju. Sve je u ovom filmu prenaglašeno, emocije su gotovo operne, nasilje ritualizirano, a vizuali oblikovani poput morbidne religijske procesije. Estetski Jodorowsky kombinira umjetnički senzibilitet s elementima eksploatacijskog horora i psihološke melodrame, a crvena boja dominira gotovo opsesivno, pretvarajući krv, strast i religijsku ikonografiju u isti vizualni jezik. Cirkuska atmosfera dodatno pojačava osjećaj groteske, a izvođači s amputiranim ekstremitetima, klaunovi, patuljci, tetovirana tijela i raspadnuti spektakl stvaraju dojam karnevala koji je istovremeno fascinantan i duboko uznemirujući. Jedinstveno je to filmsko iskustvo kakvo je mogao snimiti jedino Jodorowsky.
Primjedbe
Objavi komentar