"Balada o vojniku" Grigorija Čuhraja i danas se smatra jednim od najvažnijih antiratnih filmova u povijesti kinematografije. Čuhraj možda ne spada u krug onih najvećih sovjetskih filmaša, no ovim djelom si je osigurao mjesto u filmskoj povijesti, a "Ballada o soldate" nije ni izbliza klasični ratni spektakl, već tragičnu i potresnu priču o ratu pratimo kroz sudbinu običnog čovjeka. Ovdje je to mladi vojnik crvene armije, a taj 19-godišnjak u uvodnim scenama uništava dva njemačka tenka. No, umjesto odličja i ordena koje mu nude nadređeni, on će tražiti nekoliko dana dopusta kako bi posjetio majku s kojom se nije stigao pošteno ni pozdraviti kada su ga pokupili na početku rata.
I to njegovo putovanje prema rodnom selu pretvorit će se u pravu odiseju i susretat će on redom ljude, bilo vojnike, bilo civile, čije je živote rat trajno obilježio. "Balada o vojniku" bio je jedan od rijetkih sovjetskih filmova tog vremena koji je tada prikazan na zapadu. Čuhraj i Valentin Ježov bili su čak nominirani za Oscara za najbolji originalni scenarij, a film je dobio britansku nagradu Bafta za najbolji film godine što je tada bilo pravo iznenađenje. Bio je ovaj film potpuno revolucionaran za to vrijeme, posebno za sovjetsku kinematografiju, pogotovo jer se Čuhraj uspio odmaknuti od do tada propagandističkog glorifikatorskog prikaza rata i Crvene armije.
Čuhraj je prema nekim teorijama bio vrlo dobar prijatelj s tadašnjim sovjetskim predsjednikom Nikitom Hruščovom pa su možda i zato tada sveprisutni cenzori malo zažmirili na priču koja se do kraja ne uklapa u tada sveprisutne mitove o slavnim i veličanstvenim pobjedama. Nema tu uopće ratne slave, već je glavni junak još gotovo prostodušno, naivno gotovo pa dijete što se vidi odmah i po njegovoj reakciji nakon što mu ponude ordenje. Njega ništa drugo ne zanima, nego stara majka, a kao da on i nije svjestan opasnosti u kojoj se našao kada je zanemario zapovijedi starješine i krenuo uništavati tenkove. Nije on uopće ni svjestan što ga čeka na tom putu kući jer iako je tek 1942. godina, sve se potpuno promijenilo, a rat je opustošio cijelu zemlju.
Čuhraj tako tu prikazuje umor, čežnju, usamljenost i tragediju ljudi čiju je mladost prekinuo rat, a posebno je dojmljiva činjenica da se najveći dio filma odvija daleko od bojišta. Rat je stalno prisutan, ali kroz razorena sela, prepune vlakove, izbjeglice i svakodnevne patnje civila čime je film pokazao da rat ne uništava samo vojnike nego i čitavo društvo. Iznimno je utjecajna "Balada o vojniku" i zbog načina na koji ju je Čuhraj snimio jer koristi on pokretnu kameru, snima na stvarnim lokacijama. I gluma je prilično suptilna za to vrijeme, a najveći uspjeh je izbjegavanje upadanja u pretjeranu patetiku. Što je najzanimljivije od svega, mnogi povjesničari filma smatraju da je upravo "Ballada o soldate" otvorio put humanističkom pristupu ratnoj tematici kakav će kasnije razvijati brojni europski i američki redatelji.
Primjedbe
Objavi komentar