Već s prethodnim filmom "Drugstore Cowboy" Gus Van Sant se pozabavio istraživanjem sudbina ljudi koji žive na društvenim marginama, a tom temom nastavio se baviti i u "My Own Private Idaho". Na ideju za priču o dva mladića koji zarađuju prostituirajući će po ulici, a usput su najbolji prijatelji, Van Sant je došao još sedamdesetih, no gotovo 15 godina morao je pričekati na realizaciju ovog avangardnog filma čija je priča zamišljena kao svojevrsna moderna adaptacija Shakespeareovih drama "Henry IV" i "Henry V". "My Own Private Idaho" u međuvremenu je dostigao kultni status, a ova provokativna i kontroverzna priča pokazala je da je Van Sant zaista autor unikatnog i prepoznatljivog stila.
Pomalo me vizualno i po poetici ova drama u kojoj se radnja odvija od Idaha preko Seattlea, Portlanda i Rima, podsjetila na Wendersov klasik "Paris, Texas". Neki likovi mi pak (Nijemac Hans kojeg je utjelovio Udo Kier) djeluju kao da su ispali iz imaginarija Davida Lyncha, neki poput Pigeon Boba, mentora svih tih izgubljenih klinaca, djeluju kao da su u ovaj film zalutali iz Gilliamovog "Fisher Kinga". Uspio je sjajno Vas Sant prikazati ovdje taj lutalački, nemirni duh koji likove ne drži na mjestu, a iako "My Own Private Idaho" i nema neku čvrstu naracijsku strukturu, već djeluje dosta fragmentarno, i nema tu nekog tipičnog holivudskog zaključka i zatvaranja, film je to snažne poetike koji svojim izvedbama nose dva glavna glumca.
Glavnog lika, siromašnog žigola Mike koji boluje od narkolepsije odnosno od stanja u kojem jednostavno zaspe čim se susretne sa stresom i stanjem u kojem se osjeća nesigurno, a koji je odlučio pronaći svoju majku, utjelovio je River Phoenix. Njegov najbolji prijatelj Scott, buntovni mladić koji se odlučio na život na ulici iako je on nasljednik poslovnog imperija svog bogatog oca je Keanu Reeves. Ova dva mlada glumca bili su na prijelazu iz osamdesetih u devedesete možda i najveće glumačke mlade nade i proslavili su se oni u popularnim filmovima još kao djeca ili tinejdžeri. Nakon što se Van Sant našao u problemima jer niti jedan studio nije htio financirati film o dva mlada beskućnika, koji uz to zarađuju prostituirajući se po ulicama za neki sitniš ili malo heroina, prvotna ideja bila mu je za uloge angažirati stvarne klince s ulice.
Na kraju je scenarij poslao Reevesovim i Phoenixovim agentima, a dok je Reeves odmah prihvatio ulogu Scotta, Phoenixov agent svom pulenu nije htio ni pokazati scenarij. Reeves je sam morao svom prijatelju odnijeti scenarij, koji je na kraju pristao odigrati ulogu mladog narkomana i uličara Mikea, a obojici su ovo bile možda i ponajbolje uloge u karijerama. Nesretnom Phoenixu sigurno, a Reeves se ionako u posljednjih tridesetak godina više opredijelio za uloge akcijskih junaka tako da, realno gledajući, i nije imao previše uloga u kojima bi pokazao da je ozbiljan glumac. Iako su bili svjesni da bi im uloge Mikea i Scotta mogle uzdmrati zvjezdani imidž, i Phoenix i Reeves su ovdje svoj zadatak odradili na razini, a zasigurno im je pomogla činjenica da im je Van Sant dao puno slobode tako da su neke scene sami napisali.
Premijerno je "My Own Private Idaho" prikazan na festivalu u Veneciji, gdje je Phoenix dobio nagradu za najboljeg glumca, a ovaj pomalo nadrealni, subverzivni film Van Santa je prometnuo u jednog od junaka nezavisne američke filmske scene. Iako je ovo jedan od onih pomalo mističnih filmova koji na trenutke djeluje i pomalo groteskno, na "My Own Private Idaho" može se gledati i kao na ultimativnu priču o potrazi za potpunom slobodom i odbacivanju svih društvenih normi. Film je to i o potrazi za vlastitim identitetom, pobuni protiv sveg onog što društvo zacrtava kao nešto normalno i kako bi se trebalo ponašati. Protiv svega toga ovi likovi su se odlučili pobuniti na prilično ekstreman način, svatko iz svojih razloga, a film je to koji ponajviše funkcionira na nekoj osjetilnoj razini. Ne smije se zaboraviti na fantastičnu fotografiju, kao i neobičnu montažu te majstorsku Van Santovu režiju.
Primjedbe
Objavi komentar