Britanac Jesse Armstrong proslavio se izvanrednom serijom "Succession" koja je bila briljantna satira života najbogatijih i najmoćnijih, a istim putem nastavio je filmom koji je bio njegov redateljski debi. U "Mountainhead" upoznajemo likove koji bi se bez problema uklopili u društvo obitelji Roy iz serije "Naslijeđe", a minimalistička je to crna komedija - satira u kojoj su opet likovi najbogatiji i najmoćniji ljudi svijeta. Radnja se odvija u luksuznom resortu u Utahu gdje će se okupiti četiri prijatelja, koji su ujedno moćni multimilijarderi i uspješni tehnološki moguli. Dobro, ne baš svi jer domaćin Hugo van Yalk (Jason Schwartzmann) ima bogatstvo vrijedno "tek" 520 milijuna dolara zbog čega ga ostatak ekipe naziva Pučka kuhinja.
Najbogatiji od njih je Venis (Cory Michael Smith), tašti tech-mogul čija je nova AI aplikacija za društvene mreže upravo izazvala potpuni kaos u svijetu. Stvorio je on mogućnost da pomoću umjetne inteligencije svatko može napraviti nevjerojatno uvjerljive Deepfake video-uratke, a naravno da su ljudi tu mogućnost iskoristili da bi izazvali religijske, nacionalne i sve ostale moguće sukobe i čini se da je svijet na rubu općeg rata i svjetska ekonomija propada. Najstariji od cijele ekipe je Randall (Steve Carrell), koji od ostalih skriva dijagnozu da boluje od raka i baš je bijesan što mu unatoč milijardama medicina očito ne može pomoći, ali on ima plan da će postati prvi čovjek koji će svoju svijest uploadati na servere i postati prvi post-čovjek.
Jeff (Ramy Youssef) se čini kao jedini donekle normalan član te ekipe, a njegova ekipa je razvila filter pomoću kojeg korisnici društvenih mreža mogu razlučiti stvarnost od fikcije i Venis želi kupiti njegovu aplikaciju, no nekako se baš ne čini da je on planira iskoristiti za nešto dobro i pozitivno. I premda je Randall prilično stariji od ostalih, a Hugo "siromašniji" čini se kao da su oni ekipa koja se dugo zna. Imaju oni neki svoj stil humora valjda tipičan za te superbogate elite, zadirkuju jedan drugoga, a kako će svijet od kojeg su se izolirali tonuti u sve veći kaos, tako će i situacija u Mountainheadu postajati sve užarenija.
Očito je da svi oni (osim donekle Jeffa) preziru svjetski sistem u kojem postoje države koje stalno nešto reguliraju i neskriveno se oni zalažu za apsolutizam u kojem bi bogati i moćni poput njih donosili sve odluke. Naravno da bi te odluke išle u njihovu korist, a čini se da je za njih sve kao neka igra. Ponovno Armstrong jako dobro satirizira taj ultrabogati polusvijet koji je uvjeren da ima pravo na apsolutno sve. Dobri su i likovi, svi redom, a vidjet ćemo do kraja da su oni prilično različiti i uglavnom povodljivi za neformalnim vođom, kvazifilozofom Randallom čiji je lik definitivno zasnovan na kontroverznom investitoru i kvazifilozofu Peteru Thielu.
Iako imamo tu praktički samo četiri lika, zabavno je to, dinamično, duhovito i nevjerojatno cinično. Vrlo brzo ćemo shvatiti da svi oni zapravo preziru jedan drugoga, zavidni su iako se pretvaraju da su si super i da su prijatelji. Film je to koji zaista tjera na promišljanje jer kako vrijeme prolazi, više se uopće ne čini da bi skupinica takvih bogatih manijaka mogla doći u poziciju da odlučuje o sudbinama svih. Zapravo, vidjeli smo da se nešto slično već počelo odvijati za vrijeme nove Trumpove administracije koja očigledno vuče poteze isključivo u vlastitom egoističnom interesu. Do kraja će se ta crnohumorna satira gotovo pretvoriti u farsu, no definitivno je "Mountainhead" film koji vrijedi pogledati.
Primjedbe
Objavi komentar