THE GLEANERS & I (2000,FRA) - 8/10


 

Agnes Varda jedna je od ključnih figura francuskog novog vala i jedan od najoriginalnijih autora u povijesti filma, a svojim stvaralaštvom ona je desetljećima doslovno krčila put i drugim ženama koje su se odlučile baviti filmom. Njena karijera trajala je od početka pedesetih pa sve do smrti 2019. s punih 90 godina, a dokumentarac "The Gleaners & I" je posebno zanimljiv jer potpuno razbija klasične granice dokumentarnog filma i pretvara ga u osobni, esejistički i gotovo meditativni pogled na svakodnevicu. Taj izraz "Gleanersi" u naslovu filma odnose se na ljude koji se bave gleaningom odnosno skupljanjem onoga što ostane nakon žetve na poljima.

Tradicionalno, to su bili siromašniji seljaci koji su nakon što bi vlasnici zemlje i radnici završili žetvu išli po poljima i skupljali preostalo žita, krumpire, voće ili drugo što nije ubrano ili je ostalo ispod standarda za prodaju. Taj običaj je u nekim europskim društvima bio čak i pravno reguliran kao oblik socijalne pomoći, a u modernom kontekstu koji koristi i Varda, taj se pojam proširuje. "Gleanersi" više nisu samo poljoprivredni sakupljači, nego svi oni koji skupljaju odbačene, preostale ili svojevrsni višak stvari u društvu. Tako su "gleaneri" danas i oni koji skupljaju hranu iz supermarketa nakon isteka roka, oni koji recikliraju ili skupljaju otpadne materijale, ali i oni koji preživljavaju koristeći ono što drugi bacaju.

Na kraju, Varda razmišlja je li i ona sama svojevrsni "gleaner" pošto to za nju postaje metafora za sve one koji su na rubu potrošačkog društva jer i ona metaforički skuplja slike, priče i fragmente stvarnosti koje drugi ne primjećuju ili odbacuju. U svom prepoznatljivom osobnom stilu, Varda film ne snima iz distancirane pozicije promatrača, nego se aktivno uključuje u priču. Ona sama postaje lik u filmu, snima vlastite ruke, starenje, svakodnevnicu čime uvodi snažnu autobiografsku dimenziju. Taj spoj društvene teme i osobne introspekcije čini film hibridom između dokumentarca, dnevnika i eseja, a umjesto klasične naracije, gledatelj dobiva tijek razmišljanja koji se kreće od polja krumpira do umjetnosti, od socijalnih problema do filozofije vremena i starenja.

IMDB LINK 

Primjedbe